Kolumna dr. sc. Ive Glavaša

Sve što okom vidimo na tvrđavi sv. Mihovila nije starije od 15. stoljeća

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   21.01.2023 u 09:49

  Ilustracija/ ŠibenikIN
Na Božić 1066. godine hrvatski kralj Petar Krešimir IV. izvodi Šibenik na pozornicu povijesti. Koliki je tada bio Šibenik, to ni približno ne znamo. Još manje znamo od kada su točno, koliki su bili i gdje su bedemi grada, piše u svojoj novoj kolumni dr.sc. Ivo Glavaš.

Starije, rane srednjovjekovne bedeme Šibenika mnogi vide posvuda, kao što je bilo puno onih koji su u pustinji nakon nekog vremena vidjeli - fatamorganu.

PUNO PRIČE A PREMALO DOKAZA

Sve što znamo o šibenskim gradskim bedemima jest da su oni morali postojati najkasnije u 13. stoljeću jer se samostan sv. Frane 1320. godine, uslijed napada Mladena Šubića, morao porušiti i ponovno izgraditi unutar gradskih zidina.

Sigurno se pitate je li moguće da toliko malo znamo o šibenskim bedemima u doba ranijeg srednjeg vijeka. Upravo tako, a ništa bolje nije ni naše znanje o tvrđavi sv. Mihovila. Premda su se neki godinama trudili dokazati da postoje bedemi tvrđave sv. Mihovila stariji od početka 15. stoljeća, sve što su uspjeli dokazati je ono što smo i prije znali da kamenje ne govori.

Nabacivalo se tako stoljećima bez ikakvih opipljivih dokaza, pa su na tvrđavi sv. Mihovila kameni bedemi postajali sve stariji i stariji. Onako redom i stoljećima od vrha bedema do podnožja, koje je bilo rezervirano za 'najstarije' slojeve tvrđave. One koji ne spominje niti jedan povijesni izvor. Takvim zaključivanjem brzo bismo došli i do kralja Petra Krešimira IV., ili barem vrlo blizu njegove vladavine u 11. stoljeću. Kad bi znanost bila tako jednostavna, svi bismo bili znanstvenici. Onako 'od oka' mogli bismo procjenjivati što je koliko staro, s tim da bi u našem oku sve bilo staro i vrlo vrijedno.

Međutim, nije baš tako. Na tvrđavi sv. Mihovila sve što danas okom vidimo najvjerojatnije nije starije od početka 15. stoljeća. Povijesno je sigurno da je tvrđava ranije bila na tom mjestu, ali kolika je bila i kako je izgledala prije tog 15. stoljeća uopće ne znamo. Obrambeni bedemi središnjeg dijela tvrđave uglavnom su djelo venecijanskih vlasti s početka 15. stoljeća.

Pišem uglavnom, jer je povijesno nedvojbeno da je tijekom mletačke opsade od 1409. do 1412. godine Petar de Mišlen, izaslanik hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda, u Šibeniku izgradio tvrđavu. Ta je tvrđava sporazumom o predaji Šibenika Veneciji 1412. godine porušena, a Mlečani su se obvezali da neće graditi novu tvrđavu u Šibeniku. Obećanje su brzo pogazili pa se već 1416. godine iznad Šibenika počinje graditi nova, mletačka tvrđava sv. Mihovila.

Obrambeni bedemi te prve faze mletačke tvrđave bili su nešto niži od današnjih i imali su karakteristično krunište. Isto takvo krunište nalazilo se i na jugozapadnom podzidu tvrđave, samo što ga dugo nismo uspjeli uočiti. Sve je to bio dio početne venecijanska faza tvrđave.

A ŠTO JE TO PROMAŠITI ZA 130 GODINA – PRAVA SITNICA

I sve su nam to venecijanski kneževi Šibenika lijepo pokazivali na bedemima tvrđave sv. Mihovila. Naime, svaku gradnju na tvrđavi sv. Mihovila ovjekovječili su svojim obiteljskim grbovima, pa je tijek gradnje relativno lako pratiti. Tako se iznad glavnog ulaza u tvrđavu nalazi grb obitelji Dolfin.

Najvjerojatnije ga je 1417. godine postavio šibenski knez Biagio Dolfin, koji je vladao Šibenikom od 1415. do 1417. godine. Na sjeveroistočnom bedemu, točno preko puta groblja sv. Ane, nalazi se mali reljef krilatog lava sv. Marka, simbola Venecije, i grb šibenskog kneza Moise Grimanija koji je Šibenikom vladao od 1430. do 1432. godine. Njegov obiteljsko grb nalazi se i na isturenoj vanjskoj kuli, na krajnjoj sjeveroistočnoj točki tvrđave prema Vatrogasnom domu.

U središtu sjeveroistočnog obrambenog bedema tvrđave je poligonalna kula na kojoj je reljef krilatog lava sv. Marka. Njemu s desne strane isklesan je grb šibenskog kneza Francesca Michiela, koji je vladao od 1428. do 1430. godine. Upravo za taj obiteljski grb u literaturi možete naći da je grb puno mlađeg pripadnika obitelji Michiel, Antonija koji je bio šibenski knez od 1561. do 1563. godine.

Malo kasnije u istom tom 16. stoljeću još dva člana obitelji Michiel bili su šibenski kneževi. Te su grbove mogli i oni postaviti. Nema nikakve sumnje da grb obitelji Michiel na poligonalnoj kuli tvrđave sv. Mihovila stilski pripada 15. stoljeću. To znači i da je kula sagrađena u isto vrijeme kad i ostatak bedema, a ne u 16. stoljeću kako se to posvuda može pročitati. To je promašaj od najmanje 130 godina, što je za srednji vijek jako puno.

Još je jedan detalj na reljefu na poligonalnoj kuli izuzetno važan. Krilati lav sv. Marka u središtu reljefa drži šapu na zatvorenoj knjizi, što znači da je Venecija kao država u tom trenutku u ratu s nekom drugom državom. Od 1561. do 1563. godine u vrijeme šibenskog kneza Antonija Michiela Venecija nije ni s kim ratovala, dok je u vrijeme vladavine šibenskog kneza Francesca Michiela u 15. stoljeću Venecija intenzivno ratovala na dvije fronte – u Italiji i s Osmanlijama.

Dakle, i to je vrlo čvrsti posredni dokaz da je grb nadesno od krilatog lava sv. Marka, na poligonalnoj kuli tvrđave sv. Mihovila, grb šibenskog kneza Francesca Michiela iz 15. stoljeća. Osim toga, poligonalna kula kao srednjovjekovni element obrane nije nepoznat. Jedna takva kula postojala je po sredini istočnog gradskog obrambenog bedema, na prostoru današnjeg Starog pazara. I nitko ne misli da je sagrađena u 16. stoljeću, nego je sasvim sigurno srednjovjekovna.

OPAŽANJE DETALJA PRESUDNO JE U ZNANOSTI

Na kraju sve se lijepo slaže. Jedan je šibenski knez ostavio svoj obiteljski grb na tvrđavi između 1417. godine, drugi između 1428. i 1430. godine, a treći između 1430. i 1432. godine, što znači da je tvrđava nakon mletačkog osvajanja Šibenika, bila dovršena u svega nekoliko godina.

Upravo ona tvrđava u koju danas gledamo. Čim je od 16. stoljeća u upotrebu intenzivno ušlo vatreno oružje, tvrđava sv. Mihovila dobila je još više bedeme, koji su na sjeveroistočnoj strani nekad imali puškarnice. Što je uobičajena pojava posvuda na tvrđavama, pa tako i na Mediteranu.

Sve su to naoko sitnice, ali one nam pomažu odgonetnuti puno složeniju povijesnu priču. U ovom slučaju još do kraja neispričanu priču o šibenskoj tvrđavi sv. Mihovila. Najnovija istraživanja koja vrlo uspješno, i što je najvažnije metodološki ispravno, provodi Javna ustanova Tvrđave kulture Šibenik, svakako će pridonijeti konačnom 'razotkrivanju' naše tvrđave sv. Mihovila.

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO