"U međuvremenu nastavit ću ovo istraživanje ohrabren da će ono postati suštinski korisno za ljudski rod", napisao je britanski liječnik i znanstvenik Edward Jenner koji je izumio cijepljenje kao metodu liječenja opasne zarazne bolesti velikih boginja. Prve osobe eksperimentalno je cijepio još 1796. godine i o tome postignuću dvije godine kasnije objavio knjigu pod naslovom 'An Inquiry into the Causes and Effects of the Variolae Vaccinae', koja je postala jedan od najvažnijih znanstvenih radova u povijesti čovječanstva. Sam internacionalni naziv vakcinacija za cijepljenje izmislio je također Edward Jenner.

OD KRAVLJIH BOGINJA DO CJEPIVA ZA VELIKE BOGINJE

Što je točno napravio Edward Jenner? Uočio je da se osobe koje su bile zaražene tzv. kravljim boginjama ne mogu zaraziti velikim boginjama. Kravlje boginje bile su bolest krava kojom bi se ponekad zarazili ljudi, ali s relativno blagim simptomima i posljedicama. Zato je prvog ispitanika, dječaka od osam godina, najprije zarazio Kravljim boginjama. Dječak je imao zdravstvenih problema devet dana, a onda je deseti dan posve ozdravio. Nakon toga dječaku je ubrizgao virus velikih boginja i dječak se nije razbolio. Pokus je ponovio na još nekoliko osoba s istim rezultatom. Postupak je nazvao vakcinacija od latinske riječi za kravu - vacca.

Velike boginje bile su jedna od najopasnijih i najsmrtonosnijih bolesti u povijesti čovječanstva. U Velikoj Britaniji u doba Jennera u 18. stoljeću, velike boginje ubile su 20 posto gradskog stanovništva. Velike boginje ostavljale su i užasne posljedice na tjelesni izgled onih koji bi ih preboljeli. Primitivni oblik cijepljenja nije bio u svijetu nepoznat. Stotinama godina prije Jennera to su provodili u Kini i Indiji postupkom inhalacije pravog virusa. Međutim, tom metodom se određeni broj osoba zarazio velikim boginjama, a onda bi bili i prenosnici bolesti koji su zarazu širili dalje. Dakle, ta metoda bila je krajnje nepouzdana, iako se koristila i u Velikoj Britaniji u Jennerovo doba. Potpuno nova metoda cijepljenja protiv velikih boginja Edwarda Jennera bila je pouzdana i općeprihvaćena, ali nisu se svi držali Jennerovog recepta za cjepivo pa rezultati ponegdje nisu bili baš najbolji. Ipak je broj mrtvih naglo opao i to je najveći doprinos Edwarda Jennera.

Zahvaljujući sveopćem cijepljenju koje je Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula 1967. godine, velike boginje su nestale. Posljednji slučaj je zabilježen u Somaliji 1977. godine. Svjetska zdravstvena organizacija 1980. godine službeno je proglasila da velikih boginja među ljudima više nema. Virus velikih boginja postoji još samo u laboratorijima. To je najveći uspjeh javnog zdravstva u povijesti.

SIN ŽUPNIKA OD MALENA ZAINTERESIRAN ZA MEDICINU I ZNANOST

Edward Jenner rodio se 17. svibnja 1749. godine u gradu Berkeley na zapadu Velike Britanije, u grofoviji Gloucestershire. Otac mu je bio župnik u Berkeleyu pa je Edward dobio izvrsno temeljno obrazovanje. Britanska medicina u doba Jennera prolazila je kroz veliku promjenu. Praksa liječnika po bolnicama, a ne kabinetski rad na sveučilištima, dobiva na važnosti. Jenner je već s 13 godina postao naučnik lokalnog liječnika, bolje rečeno kirurga. Kad je završio naukovanje s 21 godinom odlazi u London u bolnicu Svetog Georgea gdje postaje student kirurga Johna Huntera, tada najpoznatijeg liječnika u Londonu i Velikoj Britaniji. Između njih se razvilo veliko prijateljstvo, a Jenner se u medicini i svom znanstvenom radu uvijek držao Hunterovih savjeta. Najvažniji je glasio: 'Zašto misliti – zašto ne probati eksperimentom?' Jenner je vrlo brzo napredovao i već 1788. postao je član Kraljevskog društva, najveće znanstvene institucije u Velikoj Britaniji, i vrlo vjerojatno tadašnjem svijetu. Ali to je bilo puno prije nego što je izmislio cijepljenje. U Kraljevsko društvo primljen je zbog izuzetnih zasluga za zoologiju, znanost koja proučava životinje. Naime, Edward Jenner promatrao je i znanstveno opisao ponašanje ptica kukavica. Jenner je 1792. dobio diplomu liječnika nakon 20 godina prakse, što je u to vrijeme bilo uobičajeno. Diploma je bila i nagrada za poznavanje bolesti srca.

JENNER SE IZUMOM CIJEPLJENJA NIJE FINANCIJSKI OKORISTIO 

Za života Edward Jenner doživio je brojne počasti. Osim britanskog Kraljevskog društva bio je član američke Akademije i švedske Kraljevske akademije, i još puno toga. Godine 1821. postao je osobni liječnik britanskog kralja Georga IV. Usprkos svemu, Jenner je bio skroman čovjek koji je svoj život posvetio znanosti i liječenju ljudi. Financijski se nije okoristio time što je izmislio cjepivo, tako da je pred kraj života imao financijskih problema. Britanski parlament čak mu je u dva navrata morao odobriti novčanu pomoć. Umro je 26. siječnja 1823. u 73. godini života od posljedica moždanog udara.

Znanost i dobrobit ljudi za života bili su mu sve.

Od izuma cjepiva prošlo je točno 225 godina. Metoda je postala općeprihvaćena. Neke bolesti jedino se i liječe cijepljenjem, a tako smo iz ljudske populacije trajno eliminirali brojne pošasti koje su stoljećima uzimale danak u ljudskim životima. Barem smo tako mislili do pojave ljudi koji ne vjeruju u znanost i modernu medicinu. Svi se pitamo kako je to moguće. Kako je moguće da su neki, nakon tolikog napretka ljudskog roda zahvaljujući znanosti, odjednom odustali od svega i počeli vjerovati u potpuno neznanstvene teorije zavjere? Onaj tko uspije točno odgovoriti na to pitanje zaslužit će Nobelovu nagradu. Rezultat tog bezumlja znamo – pojavit će nam se ponovno neke bolesti koje smo odavno iskorijenili. 

Čini se da je ljudska glupost jedina 'bolest' protiv koje nema i neće biti cjepiva. Ali ni lijeka.