NAJSTARIJI ŠIBENIK OD KATEDRALE DO SV. FRANE

Pa gdje je taj najstariji Šibenik? Bez svake sumnje treba ga tražiti na pravcu od crkve i samostana sv. Frane do katedrale sv. Jakova. Na tom prostoru moguće je naći najstarije srednjovjekovne detalje na šibenskim kućama i palačama. Detalje stila koji stručno i znanstveno zovemo romaničkim, stila koji se sramežljivo probija u Dalmaciju u 12. stoljeću, da bi puni zamah dobio u 13. i 14. stoljeću. Romaničke kuće su uske, grade se u visinu, jednostavne su s po jednom prostorijom na katu. U to vrijeme česta je i pojava kuća u obliku kula. U svakom slučaju sigurnost je na prvom, a luksuz stanovanja na drugom mjestu. Za neke kuće u Šibeniku zasad se samo pretpostavlja da su po oblikovanju kuće-kule. I one su također na potezu od sv. Frane do katedrale. Najsjeverniji romanički detalj u povijesnoj jezgri Šibenika su jedna vrata na kući iznad kompleksa Četiri bunara kod katedrale. Znamo i da je ispod katedrale sv. Jakova bila starija, srednjovjekovna, vrlo sigurno romanička crkva. 

Šibenik je grad brojnih crkava, sagrađenih unutar nekadašnjih gradskih bedema, ali samo za neke od njih zasada možemo materijalno dokazati fazu gradnje iz stilskog razdoblja romanike. Crkva sv. Krševana na Gorici oblikom jedina podsjeća na romaničku crkvu. Na crkvi sv. Duha konzervatorsko-restauratorskim radovima relativno nedavno otkrivena je romanička faza, a na crkvici sv. Grgura postoje neki romanički detalji. 

Ostaci romaničkog stila nisu tako brojni ni u drugim dalmatinskim gradovima, ali su zbog njihovog nastanka i razvoja od antike daleko brojniji nego u Šibeniku. U tim gradovima brojni su i ostaci stila koji je u srednjem vijeku prethodio romanici – predromanike. Predromanika predstavlja rani srednji vijek, tijekom kojeg su Hrvatskom vladali kraljevi iz narodne dinastije. Ako izuzmemo predromanički fragment iz 9. stoljeća, koji je pronađen u špilji u kanalu sv. Ante i za koji ne znamo odakle je, Šibeniku najbliže i najviše predromanike ima u Donjem Polju na crkvi sv. Lovre. 

PROCVAT ŠIBENIKA U 14. I 15. STOLJEĆU

U kasnom srednjem vijeku, koji se poklapa s gotičkim stilom u arhitekturi, dolazi do procvata Dalmacije. Krajem tog razdoblja, u 15. stoljeću iz Venecije u Dalmaciju prodire lepršavi stil tzv. cvjetne gotike. Dalmatinski gradovi mijenjaju izgled. Kuće, a posebno palače postaju raskošne s velikim vanjskim stubištima, lijepim prozorima i salonima na katu. Oko palača se podižu visoki zidovi iza kojih je obvezno raskošno dvorište. 
Isto tako je i u Šibeniku. Premda ne toliko raskošno kao u Trogiru i Splitu, jer je trogirsko i splitsko plemstvo bilo financijski moćnije. Zemljišni posjed osnovni je izvor prihoda plemićkih obitelji dalmatinskih gradova. Trogir i Split su podijelili nekadašnji golemi zemljišni posjed rimske Salone. Šibensko plemstvo nije imalo puno za dijeliti – Donje i Danilsko polje predstavljaju okosnicu zemljišnog posjeda Šibenčana. Šibenske plemićke palače možda nisu toliko lijepe kao u Trogiru i Splitu. Nisu raskošne kao recimo Velika i Mala Papalićeva palača u Splitu, ali u svemu slijede prevladavajući ukus novog gotičkog stila. Na njima je vjerojatno radio Juraj Dalmatinac i njegovi učenici i suradnici, kao što je Ivan Pribislavić. Dok je na palačama u Splitu radio njegov suradnik i lošiji sljedbenik Andrija Aleši sa svojom radionicom. Iako ne toliko raskošne kao trogirske i splitske, šibenske kuće i palače ipak imaju za Dalmaciju jedinstvene detalje – prekrasne ugaone stupove s plemićkim grbovima.

U POČETKU BIJAŠE DRVO

Međutim, treba imati na umu da je u Šibeniku u početku bilo mnogo drvenih kuća. Nakon velikog požara 1381. godine, u šibenskom Statutu brojne su odredbe o sigurnijoj, kamenoj gradnji kuća. Šibensko gradsko Veliko vijeće određuje 1446. godine da nitko na glavnom gradskom trgu i glavnim ulicama ne može graditi kuće od drva. U istoj odluci Veliko vijeće se hvali kako je u posljednje vrijeme Šibenik ukrašen mnogim zidanim građevinama, a neke koje su bile drvene ponovno su zidane od kamena. Kako su izgledale takve drvene kuće znamo iz rijetkih suvremenih crteža pa je vrlo teško suditi o njihovoj starosti. U svakom slučaju na kraju u Šibeniku nije preostala niti jedna drvena kuća.

Nažalost istraživanja stambenog fonda u povijesnoj jezgri Šibenika vezana su samo uz jedan projekt, koji je sada davne 1990. godine odradio znanstveni tim Instituta za povijest umjetnosti. Tako premda bismo mi htjeli drugačije, Šibenik i njegove kuće su puno mlađe nego što mislimo. Kao što na prostoru Šibenika nije bilo ozbiljnog naselja ni u antici ni u kasnoj antici. Zato Šibenik sve do 1298. godine nije mogao dobiti biskupiju. Šibenik se kao najvažniji grad Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva u Dalmaciji uzdiže nakon što je Venecija 1125. godine razorila Biograd, a tamošnja biskupija se preselila u Skradin. 

Tako je to u povijesti. Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.

Šibenik nije iskočio na povijesnu pozornicu dok nije smrknulo Biogradu.