Kolumna

Murterini su se bavili piratstvom glumeći senjske uskoke

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   11.09.2021 u 09:28

Piratstvo je povijesno relativno neistraženi fenomen. To je pomalo neobično jer pomorsko piratstvo postoji i danas osobito na morima oko jugoistočne Azije i obala Afrike.

'...kada su ovi isti, a posebno Murterani, pod lažnim imenom senjskih uskoka, vršili razne zločine te su zato što su uništavali i potapljali lađe dobili nadimak razbijači lađa...' Tako je o stanovnicima otoka Murtera, Murterinima, Betinjanima, Tišnjanima i Jezeranima, u svom poznatom djelu 'Povijesna svjedočanstva o Trogiru' 1673. godine pisao glasoviti Ivan Lucić za kojeg možemo slobodno kazati da je otac hrvatske historiografije.

GUSARI I PIRATI SU OD ANTIKE PROBLEM JADRANA

Od antike i ranog srednjeg vijeka gusarenje i piratstvo bile su normalne pojave na Jadranu. Velika flota koju su u antici Rimljani držali u Ravenni bila je garant da u Jadranu neće biti gusara. Vrhunac gusarstva i piratstva na Jadranu bio je oko prve polovine 16. stoljeća, kad su senjski uskoci postali strah i trepet na moru. Uskoci su bili i uzrok rata između Venecije i Austrije koji je završio mirom u Madridu 1618. godine, nakon čega se Austrija radikalno obračunala s uskocima. Uskočko brodovlje u Senju je spaljeno, a  uskoci raseljeni.

Međutim, velika je razlika između gusara i pirata. Gusarstvo je bila pojava poticana i formalno odobravana od država, dok su pirati pljačkali brodove samo za svoj račun. Murterini su, bez svake sumnje, spadali u kategoriju pirata.

Murterini nisu baš bili tako bezazleni pirati jer se jedno vrijeme, posve neutemeljeno, držalo da to ima neke veze s imenom otoka. Neki su smatrali da ime Murter dolazi od talijanske riječi za smrt (morte). Stotinu godina nakon Ivana Lucića o opasnim Murterinima svjedoči i pisac i prirodoslovac iz Padove Alberto Fortis. On u svom najpoznatijem djelu 'Putovanje po Dalmaciji', koje je objavio u Veneciji 1774. godine, za Murterine piše da 'današnji Murterani ne uživaju osobito dobar glas; kažu da u svakom čamcu lupeža na moru ima barem jedan od tih otočana koji služi kao peljar i vodi to pošteno društvo po najzabačenijim uvalama'.

MURTERINI IZUČAVAJU PIRATSKI 'ZANAT' KOD USKOKA

Gusarski i piratski prepadi na brodove u Jadranskom moru bili su osobito pojačani za vrijeme Ciparskog rata koji je trajao od 1570. do 1573. godine i Kandijskog rata koji je trajao od 1645. do 1669. godine. U sveopćem metežu ratova takve je nedopuštene aktivnosti bilo lako prikriti koristeći se imenom uskoka kao 'uobičajenih krivaca'. Osim toga uskoci su od druge polovine 16. stoljeća čvrsto povezani s Murterinima koji su im često davali gostoprimstvo. Tako je otok Murter postao uskocima baza za napade na susjedni prostor Vrane koji je bio u osmanskim rukama. Često su mletačke vlasti intervenirale kako bi Osmanlijama vratili dobra koja su opljačkali uskoci i stanovnici otoka Murtera.

Čim je počeo Uskočki rat, Murterini brzo mijenjaju stranu otkazuju gostoprimstvo uskocima i izručuju ih Mlečanima. Nakon eliminacije uskoka iza 1618. godine na Jadranskom moru je relativno mirno, sve do 1645. godine i početka novog, Kandijskog rat između Venecije i Osmanskog Carstva. To je zlatno razdoblje za Murterine koji se bave piratstvom pod krinkom uskoka. Kako je to vrijeme kad Murterini koloniziraju Kornate, glavni predmet njihovog piratstva je krađa tuđe stoke sa susjednih otoka. Pored toga otvoreno napadaju i pljačkaju brodove koji se kreću blizu otoka Murtera pa je povremeno generalni providur, glavni mletački upravitelj Dalmacije sa sjedištem u Zadru, na njih morao slati kaznene ekspedicije.

PIRATSTVO NIKAD NIJE IZUMRLO

Iako je stvarno odavno prestalo, usmena i pismena predaja o piratstvu Murterina prenosila se sve do 20. stoljeća. '...u ovom ostrvljanskom svijetu ima gusarske krvi. Pradjedovi bili su ljuti gusari, pred Murterom imali su bezbroj ostrvca i grebena, zatona i draga i pučinu kojom su plovile galije; a svoja su gnijezda sagradili u zaklonici ovoga tjesnaca i iz njih nasrtali kao iz tvrđava na brzim gusaricama.' Tako je, nakon boravka na Murteru, u svom putopisu pod naslovom 'Po sjevernoj Dalmaciji' objavljenom 1937. godine u Splitu pisao Čiro Čičin Šain.

Piratstvo je povijesno relativno neistraženi fenomen. To je pomalo neobično jer pomorsko piratstvo postoji i danas osobito na morima oko jugoistočne Azije i obala Afrike. Da ne govorimo o suvremenom digitalnom piratstvu.

Zapravo na momente se čini da je silom prilika bolje proučeno moderno piratstvo nego ono povijesno. Koje je u svijetu filma više nego romantično prikazano kroz kapetana Kuku ili 'Otok s blagom'. Taj roman Roberta Louisa Stevensona predložak je za sve hollywoodske prikaze pirata, romantičnih buntovnika koji operiraju u vodama oko Karipskih otoka. Kao filmski kapetan Jack Sparrow u 'Piratima s Kariba'.

Ništa romantično nije bilo u piratskim operacijama u Jadranskom moru, a ni akteri nisu bili baš romantični.

 

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO