Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Da nije bilo Murterina Kornati bi se zvali otoci Svete Marije

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   21.08.2021 u 09:01

  Facebook/ NP Kornati
Kornati su oduvijek bili u središtu interesa i pravnih sukoba Šibenika i Zadra. Na kraju su Murterini u 19. stoljeću kupovinom Kornatskog otočja presudili za Šibenik. Ono što je manje poznato je da je taj događaj presudio i današnjem imenu otočja.

Da su ostali u vlasništvu Zadrana, Kornati bi se vjerojatno sasvim drugačije zvali. Možda otoci Svete Marije. Kornati su ime dobili po najvećem otok skupine Kornatu, pa su se tako sva povijesna imena Kornatskog otočja zapravo prvenstveno odnosila na sam otok Kornat.

POVIJESNA PODJELA OTOKA KORNATA UVJETUJE IMENOVANJE

Zbog izduženosti, pašnjaci otoka Kornata povijesno su bili podijeljeni na dva dijela: sjeverozapadni i jugoistočni. Granica je bilo brdo Komornjak,koje se nalazi istočno od uvala Kravljačice i Strižnje. To se dogodilo najkasnije početkom 15. stoljeća, a od početka 16. stoljeća zadarski gradski kneževi otok Kornat daju u zakup kao dvije izdvojene administrativne cjeline. Na isti način, na crti podjele otoka Kornata na brdu Komornjak dijelili su se i otočići uz Kornat. Takva administrativna podjela otoka Kornata dovela je do toga da se u arhivskim spisima iz Zadra još od srednjeg vijeka Kornat naziva otokom Svete Marije i Toretom. Ti nazivi povezani su s pozicijom tada općepoznatih objekata na samom otoku Kornatu – crkve sv. Marije u Tarcu i bizantske utvrde Torete iznad nje. Crkva sv. Marije i utvrda Toreta nalazili su se na sjeverozapadnom dijelu otoka. 

Naziv otok Svete Marije po svoj prilici javlja se već u 14. stoljeću. Taj naziv ostaje sve do kraja 15. stoljeća, da bi se od 16. stoljeća u zadarskim arhivskim spisima počeo koristiti naziv Toreta. Crkva u Tarcu je ranokršćanska, ali je na njenom mjestu sagrađena znatno manja srednjovjekovna crkva, koja postoji i danas. Srednjovjekovna crkva je zadržala titular sv. Marije pa je taj naziv kod Zadrana prešao na otok Kornat. Toreta je bizantska utvrda, vjerojatno iz 6. stoljeća, za kontrolu plovnog puta kakvih je bilo posvuda na istočnoj obali Jadrana. Oba objekta bila su od kasne antike najvažnije građevine na otoku Kornatu.  Dakle, kad imenuju otok Kornat Zadrani u to vrijeme koriste važne objekte kao orijentire.

POMORSKA TRADICIJA I DOSELJAVANJE MURTERINA

Za sve to vrijeme na povijesnim pomorskim kartama istočne obale Jadrana otok Kornat i pripadajuće otočje zove se imenima poput Incoronata, Coronata, Lincoronata ili hrvatski Kornat. Tako je sve od prve poznate pomorske karte istočne obale Jadrana, koja je poznata pod nazivom Pisanska karta, koju je otprilike 1290. godine izradio nepoznati autor. Takve pomorske, takozvane portulanske, karte Jadrana izrađivale su se rukom na pergamentu i bile su u upotrebi od 14. do 17. stoljeća. Izrađivale su se u Veneciji, Genovi, Marseilleu i na Balearskim otocima, nasuprot istočne obale Španjolske. 

U svojim povijesnim spisima Šibenčani također otok oduvijek nazivaju Kornatom, a ponekad Opatom po nazivu njegovog jugoistočnog rta. I u tome se najvjerojatnije krije tajna naziva Kornat. Kamenu liticu na kranjem jugoistočnom rtu otoka Kornata Murterini zovu Krunom od Opata. Kako latinska imenica corona na hrvatskom zapravo znači kruna, jasno je kako su otok i Kornatsko otočje dobili ime. Barem je to zasad prevladavajuća i čini se jedina logična teorija. 
Međutim, možda bi različiti nazivi otoka Kornata i Kornatskog otočja kod Šibenčana i Zadrana ostali i dalje da u 17. stoljeću Murterini nisu u velikom stilu stupili na povijesnu scenu tog prostora. Njihova masovna kolonizacije Kornata i otoka Žutsko-sitske skupine dovela je do toga da se i u zadarskim spisima otok i otočje počnu nazivati Kornatima.

I ŠIBENČANI SU NEKAD SVOJATALI KORNATE

U novije vrijeme česte su rasprave između različitih dužnosnika Šibensko-kninske i Zadarske županije kome pripadaju Kornati. Te su rasprave posve bespredmetne jer su Kornati pravno vlasništvo Murterina, a Murter je u Šibensko-kninskoj županiji. Ali nisu ni Šibenčani u svim tim sporovima i raspravama baš 'sveci'. Negdje u zadnjim desetljećima postojanja Venecije kao države, točnije 1749. godine, Šibenčani su tražili da Kornati pripadnu teritoriju grada Šibenika. Venecija je taj zahtjev Šibenčana odbila, a onda su nakon sto godina to riješili Murterini kupnjom Kornata.

Da je tada bilo moguće predvidjeti da će gotovo posve krševiti otoci s jako malo obradive zemlje, koji su zanimali samo Murterine, postati jedan od najvažnijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj. 

I biti unosni izvor zarade od turizma. 
 

 

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO