Postoje i dokazi koji to potvrđuju. Brojna su istraživanja posljednjih godina pokazala da je veći broj koraka dnevno povezan s manjim rizikom od rane smrti.

U najnovijem istraživanju, koje je vodila epidemiologinja Amanda Paluch sa Sveučilišta u Massachusettsu, praćeno je više od 2000 muškaraca i žena srednjih godina iz četiri različita američka grada.

Grupa je, s prosječnom starošću od nešto više od 45 godina, nosila akcelerometre koji su pratili njihov dnevni broj i intenzitet koraka. Eksperiment je započeo 2005. godine, a sudionici su praćeni u redovitim razmacima u godinama do 2018., kada su umrle 72 osobe iz grupe koja je praćena.

Iako opservacijska priroda studije znači da se ne mogu donijeti čvrsti zaključci o tome kako je hodanje (ili nije) potaklo zdravlje ljudi u eksperimentu, ono može identificirati veze između razine aktivnosti i zdravstvenih ishoda.

Ono što je najvažnije, istraživači su ovdje otkrili da su pojedinci koji su radili najmanje 7000 koraka dnevno imali otprilike 50 do 70 posto manji rizik od rane smrti u usporedbi s onima koji su u eksperimentu imali prosječno manje od 7000 dnevnih koraka. Sam po sebi, intenzitet koraka (mjerenje brzine učinjenih koraka) nije imao utjecaja na smrtnost.

Prema istraživačima, povećanje volumena dnevnih koraka među najmanje aktivnim ljudima u populaciji može pružiti najveću zaštitu od smrtnosti – no nakon određenog trenutka čini se da dodatni koraci nemaju blagotvoran učinak, barem na taj određeni ishod, piše N1. 

“Više od 10.000 koraka dnevno nije bilo povezano s daljnjim smanjenjem rizika od smrtnosti”, objašnjavaju istraživači u svojoj studiji.

Iako nalazi općenito potvrđuju većinu onoga što smo već znali o prednostima hodanja iz prethodnih studija, novi prag od 7000 koraka zasigurno je lakši cilj od 10.000 koraka.

“Dnevni koraci jednostavna su metrika koja se lako nadzire i hodanje više koraka dnevno može biti dobar način za promicanje zdravlja”, rekao je Paluch za HealthDay News.

“7000 koraka dnevno može biti veliki cilj za mnoge pojedince koji trenutačno ne postižu ovu brojku”, dodao je.

Prema istraživačici tjelesne aktivnosti Nicole Spartano sa Sveučilišta u Bostonu, u bliskoj budućnosti možemo zapravo očekivati ​​mnogo više o tome kako svakodnevni koraci utječu na naše zdravlje – zahvaljujući novoj generaciji skorih studija koja koristi noviju tehnologiju akcelerometra koja 2005. godine još nije bila dostupna, piše Science Alert.

“Nejasno je u kojoj se mjeri koraci mjereni na [starijim] monitorima aktivnosti uspoređuju s koracima mjerenim uobičajenim uređajima, uključujući pametne satove, pedometre i aplikacije za pametne telefone”, piše Spartano u stručnom komentaru novog istraživanja, dodavši da će se u sljedećih nekoliko godina znati i rezultati opširnih istraživanja na ovu temu, koja traju deset i više godina.