Ovo je važno jer ne samo da je nedovoljno sna povezano s bolestima srca, pretilošću, dijabetesom tipa 2 i depresijom, već je povezano i s nedostacima u učenju, prenosi N1.

Nedavna studija pokazuje da studenti koji ne spavaju dovoljno imaju niže prosjeke ocjena i slabiji školski uspjeh. Stručnjaci kažu da na sličan način može biti pogođena i koncentracija na poslu.

Mnogo je načina na koje nam san pomaže svake noći dok se brojni tjelesni procesi i sustavi usporavaju, odmaraju i oporavljaju od dnevne aktivnosti. Otkucaji srca i mišići se opuštaju, dolazi do ozdravljenja, a tjelesna temperatura se smanjuje. Ali jedan sustav koji se ubrzava tijekom sna je područje mozga povezano s učenjem i sjećanjem.

“Kad spavamo, naš mozak prolazi kroz informacije koje smo naučili tijekom dana i pohranjuje ono što je potrebno”, objašnjava Rajkumar Dasgupta, specijalist za medicinu spavanja i pluća na Keck School of Medicine Sveučilišta Južne Kalifornije.

Dovoljno sna, sedam do devet sati po noći za odrasle, osam do 10 za tinejdžere, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti – povezano je s boljim rezultatima testova, povećanom sposobnošću rješavanja problema, poboljšanom kvalitetom učenja, poboljšanim performanse ponašanja, povećani potencijal za inspiraciju i svježe ideje te bolje upijanje informacija.

Istraživanje iz 2022. pokazuje da nedostatak sna smanjuje kognitivne funkcije, što može otežati koncentraciju, usredotočenost i performanse, prenosi National Geographic.

Razlike u spavanju prema spolu

Istraživanja pokazuju da su žene sklonije poremećajima spavanja, uključujući neugodne snove, poremećaje spavanja i nesanicu. Uzrok ove razlike u spavanju obično je povezan s hormonima povezanima s menstruacijom budući da je spolni hormon progesteron, koji pomaže u regulaciji sna, često nizak tijekom ovulacije.

Rebecca Spencer, profesorica psihologije i znanosti o mozgu na Sveučilištu Massachusetts, Amherst, kaže da su “perimenopauza i menopauza također ubojice sna”. Dasgupta napominje da su žene također “vjerojatnije da će se brinuti o djeci i drugim članovima obitelji, što može otežati dovoljno sna.”

Zbog takvih čimbenika, žene moraju posebno voditi računa o količini i kvaliteti svog sna. “Žene ne trebaju više sna u cjelini, ali one žene koje imaju loš san zadržale bi bolja sjećanja i razumijevanje da su bolje spavale”, kaže Spencer.

Zašto je spavanje pravi stvaratelj sjećanja

“San igra vrlo aktivnu ulogu u konsolidaciji pamćenja”, kaže Spencer. Ona objašnjava da je konsolidacija pamćenja moždani proces sortiranja, ponavljanja i pohranjivanja svega što je naučeno i iskušano svaki dan kako bi mu se kasnije pristupilo. “Dok se konsolidacija pamćenja može dogoditi dok ste budni, ovaj proces je jači ili najveći tijekom spavanja”, kaže ona.

Hipokampus, smješten unutar unutarnjeg područja temporalnog režnja mozga, blizu baze lubanje, igra značajnu ulogu u ovom pothvatu. Spencer naziva hipokampus “mjestom za kratkotrajno skladištenje” stvari koje učimo. Ona kaže da se tamo informacije gomilaju tijekom dana poput papira na radnom stolu. “Kada spavate, ti se ‘papiri’ spremaju u ormar za dugotrajnu kartoteku kako biste ih mogli preuzeti prema potrebi.” Ovo mjesto za dugoročno skladištenje je moždana kora – veliki, vanjski sloj na vrhu nečijeg velikog mozga.

Spencer kaže da ovaj proces prijenosa može potrajati veći dio noći i da se, ako ne spavamo dovoljno, sljedeće jutro možemo probuditi s nekim lekcijama ili sjećanjima koja još nisu prenesena—što uzrokuje da postanu nejasna kada ih se kasnije pokušavamo prisjetiti .

Dovoljno sna također pomaže mozgu da iskusi dobrobiti svake faze spavanja – što je ključni element ugrađivanja sjećanja. “San nam pomaže da bolje učvrstimo ono što smo naučili u dugoročno pamćenje”, objašnjava David Creswell, profesor psihologije na Sveučilištu Carnegie Mellon.

Spavanje također olakšava zaboravljanje, “što je zapravo jednako važno za pravilno funkcioniranje pamćenja kao i samo pamćenje”, kaže Andrew Budson, profesor neurologije na Sveučilištu u Bostonu. Objašnjava da se dok spavamo naša sjećanja uređuju kako bismo zaboravili nevažne detalje dana kako bismo umjesto toga zapamtili ono što je važno, “tako da naš mozak nije zatrpan suvišnim informacijama”.