Parkinsonova bolest uglavnom utječe na motorički sustav, a najčešće prepoznati simptom je tremor koji se obično javlja u mirovanju ili za vrijeme neaktivnosti.

Ostali motorički simptomi uključuju usporenost pokreta, ukočenost mišića i nestabilnost, što može povećati rizik od padova. Bolest može dovesti i do pojave psiholoških poteškoća poput depresije, anksioznosti, poremećaja spavanja i kognitivnih oštećenja, te ima značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca. Obitelj i prijatelji imaju ključnu ulogu u podršci oboljelima.

“Iako je za Hrvatsku jako teško odrediti egzaktan broj oboljelih od Parkinsonove bolesti, procjene govore da je riječ o otprilike 15 tisuća bolesnika”, kaže voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku u KBC-u Zagreb Fran Borovečki. Ističe kako je iznimno važno što ranije prepoznati prve znakove bolesti, odnosno što prije osigurati termin pregleda kod specijalista neurologije.

“Pravovremeno upućivanje bolesnika na specijalistički pregled doprinosi produljenju funkcionalnosti i može utjecati na bolji odgovor na terapiju”, ističe Borovečki.

Parkinsonova bolest (PB) je kronični neurodegenerativni poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, drugi je najčešći neurodegenerativni poremećaj globalno, s procijenjenih 6,1 milijuna oboljelih diljem svijeta. U Europi, prevalencija iznosi otprilike 1,7 posto, varirajući među zemljama. Incidencija i prevalencija rastu s dobi, što bolesti čini češćom među starijom populacijom, ističu u udruzi “Kreni sad i odmah”.

“Motorički simptomi mogu utjecati na pokretljivost, fine motoričke vještine, ali i na govor i gutanje, što uvelike može utjecati na osobni i profesionalni život. S obzirom da bavljenje fizičkim aktivnostima može usporiti progresiju bolesti, važno je motivirati se i ustrajati na aktivnom životu, bez obzira na zdravstveno stanje”, navodi predsjednik udruge Dejan Đuran.

U sklopu kampanje “Živjeti s Parkinsom” Đuran planira krenuti na svoju novu veliku biciklističku etapu – EuroVelo 13, poznatu i kao Ruta Željezne zavjese, dugu više od 10.000 kilometara, te tako povezati 20 zemalja i tri europska mora.

“Dok vozim, osjećam se živim. To je trenutak kada bolest postaje samo sjena, kada volan u mojim rukama postaje produžetak mog bića, a pedale moja snaga. Na biciklu nisam bolesnik, nisam statistika – samo sam čovjek u potrazi za malim komadom sreće.“, istaknuo je Đuran.