Ako ste često umorni ili iscrpljeni, to može biti povezano s vremenom kada odlazite na spavanje. Odlazak na spavanje prije ponoći veoma je važan za ljudsko tijelo, san, produktivnost i opće zdravlje.

Cirkadijalni ritam svakog čovjeka utječe na važne aspekte organizma, kao što su krvni pritisak, termoregulacija i lučenje hormona. 

Izlaskom izvan našeg cirkadijalnog ritma ili njegovim poremećajem potencijalno možemo odbaciti svoj unutarnji biološki sat i tako utjecati na naše fizičko i mentalno zdravlje. 
Kako naša tijela znaju koliko je sati?

Naš cirkadijalni ritam pomaže mozgu da prati kada bismo trebali biti budni, a kada bismo trebali ići spavati. On regulira naš san, istovremeno signalizirajući kada se trebamo probuditi i kada trebamo ići spavati. Sve to radi se na temelju svjetlosnih promjena u našem okruženju, poput izlaska i zalaska sunca.

Bez cirkadijalnog ritma ne možemo optimizirati koliko energije i kada naša tijela troše. On nam pomaže u održavanju svih aspekata našeg života.

- Cirkadijalni ritam koristi sunčevu svjetlost koja ulazi u naše oči. Svjetlost koja ulazi u naše oči tjera mozak da potisne melatonin, jedan od glavnih hormona koji regulira san - objašnjava specijalistica za spavanje i neuroznanstvenica dr. Chelsie Rohrscheib.

Melatonin je hormon koji šalje signal vašem tijelu da zaspi. 

Navečer zalazi sunce, nema toliko svjetlosti i okoliš postaje tamniji. S obzirom na to, manje svjetlosnih informacija ulazi u naše oči, a proizvodnja melatonina raste sve dok ne dosegne određeni prag, u kojem trenutku signalizira mozgu da je vrijeme za san.

Općenito, signal melatonina javlja se znatno prije ponoći. Što dulje ostajemo budni nakon te točke, to više zbunjujemo naš prirodni ciklus spavanja. 

- Znakovi okoliša, poput temperature i razine svjetlosti, u interakciji su s cirkadijskim mjeračem vremena koji tijelu govori koliko je sati. Dakle, kako razina svjetlosti opada ispod određene granice, ona kroz oči šalje poruku pinealnoj žlijezdi, a zatim svaka stanica u tijelu počinje prilagođavati svoje funkcije - govori Dr. Nerina Ramlakhan, stručnjakinja za spavanje i autorica knjige Tired But Wired: The Essential Sleep Toolkit.

- Faza od 90 minuta prije ponoći jedna je od najmoćnijih faza sna, jer je to razdoblje u kojem se tijelo puni. Ona nas pomlađuje na svim razinama - fizički, mentalno, emocionalno i, vjerujem, duhovno. Puno se iscjeljenja događa u prvoj fazi spavanja - kaže dr. Ramlakhan.

Evo zašto je spavanje prije ponoći dobro za zdravlje:

Osim što regulira cirkadijalni ritam, san prije ponoći može utjecati na naše cjelokupno zdravlje kad smo budni. 

- Spavanje prije ponoći pomaže vam osigurati dovoljno sati u danu kako biste mogli regulirati proizvodnju melatonina. Ako se ujutro ne probudite dovoljno rano i ne izlažete se suncu koje vam je potrebno za održavanje cirkadijskog ritma, mogli biste se boriti sa spavanjem i snom, a sve to može utjecati na vaše zdravlje - kaže Rohrscheib.

Neka su istraživanja pokazala da ljudi koji kasno odlaze u krevet i imaju problema s buđenjem ujutro imaju veću vjerojatnost da će imati skraćeni životni vijek, uz mnogo veći rizik od psiholoških poremećaja i dijabetesa.

- Ljudi koji nemaju dobro reguliran cirkadijalni ritam vjerojatnije će patiti od kognitivnih deficita kao što su loša usredotočenost i pamćenje. Ljudi s abnormalnim cirkadijalnim ritmom također su pod povećanim rizikom za mentalno zdravlje pa mogu razviti stanja poput depresije - objašnjava Rohrscheib.

San prije ponoći donosi najsnažniji popravak mozga i tijela. Ljudi koji odlaze na spavanje prije ponoći imaju bolje dnevne rutine i vjerojatnije je da će se hraniti zdravo i redovito vježbati.

Što ako idemo kasnije spavati?

Povremen odlazak u krevet poslije ponoći je u redu - i često neizbježan. Možda nećete uvijek moći rano zaspati, ili ćete nekad kasnije ustati i slično. No, redoviti ili neprestani odlazak na spavanje nakon ponoći može dovesti do raznih zdravstvenih problema.

- Odlazak u krevet nakon ponoći može dovesti do kronične iscrpljenosti i umora, pa čak i problema sa štitnjačom i izgaranja -  kaže Ramlakhan.

Prema Ramlakhanovim istraživanjima i iskustvu, mnogi ljudi koji kasnije odlaze na spavanje imaju tendenciju prespavati sljedeći dan. To može dovesti do smanjene koncentracije i budnosti i željom da se vratite u san.

- Loš obrazac sna može utjecati na vaše raspoloženje, kao i na vaše fizičko zdravlje -  dodaje.

Stoga je odlazak na spavanje prije ponoći zdrav cilj kojem treba težiti. Iako to možda nije uvijek izvedivo, stručnjaci preporučuju da zaspite u ključne sate, prije nego što sat otkuca 12 sati, piše Real Simple.