Vinske mušice obično jedu hranu koja se raspada. Nastanjuju kante za smeće, hrpe komposta i općenito sva mjesta gdje se nalazi hrana, uključujući odvode.

Trula hrana bogata je klicama, koje mušica može pokupiti svojim tijelom i prenijeti ih na mjesto gdje će sletjeti.

Te bakterije uključuju E coli, Listeriu, Shigellu i Salmonellu, od kojih svaka može izazvati potencijalno ozbiljnu infekciju čak i kod zdravih ljudi. Imajući to na umu, vjerojatno biste bez razmišljanja prolili, možda skupocjenu, čašu vina i otišli po novu.

Međutim, znanstveni dokazi upućuju na to da ste možda uzalud bacili vaše piće. Vino obično ima između 8 i 14 posto etanola i ima pH oko 4 ili 5 pH – sve ispod 7 smatra se kiselim, prenosi N1.

Dobro je poznato da alkohol inhibira klice i jedan je od razloga zašto se vino može tako dugo čuvati. Nekoliko laboratorijskih studija također je pokazalo da kombinirani učinci vinskog alkohola i organskih kiselina, poput jabučne kiseline, mogu spriječiti rast E coli i Salmonelle.

Mogu li klice koje vinska mušica prenosi u vino uzrokovati infekciju ovisi o broju taloženih bakterija (infektivna doza) i tome koliko su klice metabolički sposobne.

Budući da su sve vrste vina (crveno, bijelo ili rose, bilo ohlađeno ili na sobnoj temperaturi) prirodno antibakterijsko, klice u vinu će se vjerojatno oštetiti, što će smanjiti njihovu sposobnost infekcije.

To sugerira da, iako klice koje su mušice pohranile u vino mogu biti prisutne u dozi dovoljno visokoj da izazovu bolest, nije vjerojatno da će izazvati infekciju jer su previše oštećene. Dakle, po svoj prilici, kontaminirano vino može se piti bez štetnih učinaka – bilo da je ohlađeno ili ne.

Čak i da klice nisu oštećene izravno vinom, sve koje su još žive stići će ih želučana kiselina. Klice trovanja hranom vrlo su osjetljive na kiselinu koja oštećuje njihovu DNK, a želučana kiselina ih može čak i ubiti.