“Riža nije samo lako dostupna i namirnica prihvatljive cijene, nego ju je relativno lako spraviti na različite načine”, kaže nutricionistica Claire Carlton dodajući da je riža bezglutenska, hranjiva namirnica puna bogata vlaknima, prenosi N1.

Postoji mnogo vrsta riže, a najrasprostranjenije su bijela i smeđa riža. Uz njih, postoji još mnogo različitih boja, tekstura i veličina riže, a svaka od njih ima svoj specifičan okus i na različite načine koristi zdravlju.

Real Simple razgovarao je sa stručnjacima o tome od koje vrste riže naš organizam ima najviše koristi za zdravlje.

Crna riža

Iako ju je nekad teško pronaći, crna riža je broj jedan, nutritivna rock zvijezda, među svim vrstama riže.

Bogata je vlaknima i nutrijentima koji snižavaju kolesterol, poboljšavaju probavu i drže kronične bolesti dalje od vas.

“Pokazalo se da crna riža, zbog velikog udjela antocijanina, ima najviše antioksidansa od svih vrsta riže”, kaže nutricionistica Megan Roosevelt. Ona objašnjava da upravo antocijanin daje crnoj riži njenu specifičnu tamnoljubičastu nijansu. Šalica kuhane crne riže sadrži 10 grama proteina.

Divlja riža

Dugozrnata divlja riža koja potječe iz Sjeverne Amerike također je odličan izbor. Baš kao crna riža, i ova je bogata vlaknima, a njena smeđa i crna zrna pomažu u probavi i snižavaju kolesterol.

Divlja riža je također bogata antioksidansima koji se bore protiv bolesti i vitaminom C, kaže Roosevelt.

Smeđa riža

Sa svojim orašastim okusom i gustom teksturom smeđa riža je opcija koja je uvijek dobra. Bogata je vitaminom B, cinkom i magnezijem.

“Smeđa riža je integralna, bogata vlaknima koji pomažu u stabilizaciji razine šećera u krvi i učinit će da se osjećate sitima”, objašnava nutricionistica Vikki Petersen.

“Smeđa riža pokreće vaš probavni sustav i hrani dobre bakterije u utrobi”, kaže Petersen.

Što je s bijelom rižom?

Iako je nekima bijela riža ukusnija od tamnijih vrsta, ona nije ni približno hranjiva poput šarenih inačica.

“Ona je obrađena i s nje su uklonjeni trup, mekinje i klice u kojima se nalazi većina hranjivih sastojaka”, kaže Roosevelt.

“Nježnije je teksture od smeđe riže, ali je manje hranjiva, manjka joj vlakana i ima viši glikemijski index”, objašnjava.

Zbog toga se mnogi proizvođači bijele riže odlučuju zrno ojačati folnom kiselinom, kalcijem i željezom koji malo povećavaju iskoristivost dobrih sastojaka iz bijele riže. Uz to, manjak vlakana možda je ono što preferiraju ljudi koji imaju problema s probavom.

Treba li se brinuti zbog arsena u riži?

Možda ste čuli da u riži ima arsena koji je poznati kancerogen, a doprinosi i povećanoj stopi oboljenja od dijabetesa, srčanih bolesti i autoimunih bolesti.

“Za odrasle, preporučuje se ne više od dvije porcije riže tjedno, a to uključuje i rižin sirup i brašno”, upozorava Petersen.

“Riža kratkog zrna ima manje arsena od one dugog zrna Također, studija Consumer Reporta je otkrila da je smeđa basmati riža iz Kalifornije, Indije i Pakistana među najsigurnijima”, kaže.

Udio kancerogenog sadržaja može se smanjiti ako rižu kuhate na pravilan način.

Petersen preporučuje da je najprije pet puta isperete vodom, a zatim kuhate kao tjesteninu, u omjeru 10:1 u korist vode, a ne kako je uobičajeno 2:1. Kad se riža skuha, ocijedite je i isperite. Ona preporučuje da rižu servirte s hranom koja je bogata antioksidansima popout zelenog lisnatog povrća, batata i sličnog.