Ova sukulentna trajnica iz porodice krasula (lat. Crassula argentea, Crassula ovata) vrlo je otporna i prilagodljiva svim unutarnjim uvjetima pa je mnogi nazivaju neuništivom.

Ime je dobila zato što oblikom nalikuje na maleno drvo i ima listove u boji poludragog kamena žada. Žad inače možemo pronaći u nekoliko zelenih nijansi, ali najpopularniji je takozvani carsko zeleni žad smaragdne nijanse i takvu boju imaju listovi drva žada.

Ova sobna biljka dugo živi i može narasti do metar visine. Podnosi i vlažne i suhe te tople i hladne prostore pa ćete se lako brinuti za nju bez obzira na to gdje je namjeravate držati.

Dobra vijest je da drvo žada ne treba previše zalijevati. U prosjeku se zalijeva jednom do maksimalno dva puta mjesečno, a zemlja u tegli mora se potpuno osušiti prije nego ponovo zalijete biljku.

Drvo žada ima sezonu rasta (proljeće i ljeto) te sezonu mirovanja (jesen i zima) i možda će tražiti malo više vode u sezoni rasta, ali odmah će vam dati do znanja ako mu dajete previše vode tako što će listovi gubiti zelenu boju i postajati smeđi.

Veliko i starije drvo žada sjajno podnosi direktno svjetlo, a ono mlado je najbolje držati na svijetlom mjestu i dati mu nekoliko sati dnevno indirektnog sunca.

Važno je napomenuti i kako se starije drvo žada drugačije zalijeva u periodu mirovanja i može se dogoditi da mu neće trebati više od jednog ili dva zalijevanja tijekom kompletne faze.

Tijekom jesenskih i zimskih mjeseci samo ga maknite od prozora i smjestite u unutarnje dijelove prostorije.

Mlado drvo žada presađuje se otprilike svake 2-3 godine, ono starije svakih 4-5 godina ili ovisno o potrebi. Nakon presađivanja, nemojte ga zalijevati tjedan dana kako bi se korijen “udomaćio” u novoj zemlji, a s gnojenjem pričekajte mjesec dana kako ne biste uništili novo korijenje.

Drvo žada je i sjajan pročišćivač zraka tako da je i vrlo korisno uz to što lijepo izgleda. U japanskoj kulturi poznato je i kao drvo novca koje donosi sreću u životni prostor, piše Zadovoljna.hr.