Ovaj običaj vezan je za Svetu obitelj i njihov bijeg pred Herodovim vojnicima.

Trudna Marija i Josip bježali su, naime, pred vojnicima, a na putu su naišli na težaka koji je u to vrijeme sijao pšenicu.

Marija ga je zamolila da vojnicima, kada se pojave, kaže da su oni tim putem prošli kada je on sijao pšenicu.

Dogodilo se to da je pšenica, dok je vojska stigla, čudesno izrasla zbog čega je potjera prekinuta.

Osim sijanja pšenice, uz blagdan svete Lucije vežu se i brojni durgi običaji diljem zemlje.

Jedan je i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić koji zatim spale. Vjeruju, da je ime koje posljednje ostane - ime momka za kojeg će se udati. Ako se dogodi da je posljednji papirić prazan, sljedeće godine neće se udati.

Na isti se dan darivaju i djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Dječaci obilaze kuće s dobrim željama kod Hrvata u Mađarskoj, a čestitari bačkih Bunjevaca zažele, da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novaca i slično.

Budući, da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani za to. Taj dan štede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i bačkih Bunjevaca, piše Zadovoljna.hr. 

Malo je pouzdanih podataka o životu svete Lucije. Prema predaji rođena je u Sirakuzi na Siciliji oko 280. godine, u bogatoj patricijskoj obitelji. Lucijina majka Eutihija bolovala je od neke teške bolesti. Lucija je nagovori da zajedno pođu hodočastiti na grob svete Agate u Kataniju kako bi izmolile ozdravljenje. Došavši tamo, Luciji se, prema predaju, ukazala sveta Agata i objavila da će joj majka ozdraviti, a ona, Lucija, podnijeti mučeničku smrt. Iz zahvalnosti je Lucija prodala sav imetak i razdijelila ga siromasima, a sama primila zavjet djevičanstva premda je bila zaručena. Tom odlukom razgnjevila je svojega zaručnika, koji ju je prijavijo poganskim vlastima da je kršćanka, a nakon što se Lucija nije htjela odreći vjere, predana je na mučenje i ubijena. Bijaše to 304. godine u njezinu rodnom gradu Sirakuzi.

Blagdanom svete Lucije, 13. prosinca, počinje božićni ciklus. Zanimljivo je napomenuti da je nekada u Dalmaciji, gdje su bili prihvaćeni mletački ili venecijanski običaji, nosila darove djeci upravo sveta Luce, a tek poslije sveti Nikola.