Avantura Dinara: Upoznajte čari najviše hrvatske planine ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Putovanja  •   OBJAVA: 02.11.2015, 13:12h   •    

Jesensko ruho

Avantura Dinara: Upoznajte čari najviše hrvatske planine


  Ilustracija, Hrvatski planinarski savez Avantura Dinara: Upoznajte čari najviše hrvatske planine
PIŠE ŠibenikIN
OBJAVA 02.11.2015, 13:12h

Iz Splita, Sinja i Hrvaca na Dinaru su se ovoga vikenda uputili članovi HGSS-a, PU Dinaridi, Biciklističkog kluba Timun, udruge Crometeo, Javne ustanove More i krš, a uz postojeću TV ekipu, a portal Dalmacijanews dobio je čast medijski popratiti "pohod" na ovu prelijepu planinu

 

 

Dalmacija nije samo more... stih je kojega Dalmatinci rado pjevaju, no pitanje je žive li ga dovoljno. Obala i otoci krase naslovnice brošura Turističkih zajednica, a znatno manje pažnje dobivaju Zagora i njene planine. Najviša planina u Hrvatskoj, Dinara, posebno je lijepa i pomalo nepravedno zapostavljena. Dinarski masiv po veličini, ljepoti, biljnoj i životinjskoj raznolikosti možemo nazvati dalmatinskim Velebitom, stoga raduje inicijativa da se upravo ovo područje u ne tako dalekoj budućnosti proglasi Parkom prirode. Raduju i najave iz BiH da je ova susjedna zemlja, s kojom Hrvatska dijeli dinarski masiv, pokreće inicijativu da se Dinara proglasi Nacionalnim parkom. Brojne su razlike između Parka prirode i Nacionalnog parka, a ta tema zaslužuje poseban članak na našem portalu.

Iako smo zakoračili u studeni, a time i u kasnu jesen, toplo se i stabilno vrijeme u Dalmaciji još ne predaje. Davno je prošao prosječan nadnevak padanja prvog planinskog snijega u višem gorju Dalmacije, a od snijega još ni traga. Sunčan i ugodno topao vikend za nama bio je kao stvoren za pravu planinarsku avanturu - avanturu zvanu Dinara!

Cilj izleta na Dinaru bio je pokazati što sve ova veličanstvena planina može ponuditi svojim posjetiteljima i povećati svijest ljudi o ljepotama ovog kraja. U subotu ujutro, u svitanje zore, iz Splita, Sinja i Hrvaca na Dinaru su se uputili članovi Hrvatske gorske službe spašavanje, Planinarske udruge Dinaridi, Biciklističkog kluba Timun, udruge za motrenje i prognoziranje vremena - Crometeo, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije (ili skraćeno More i krš), a uz postojeću TV ekipu, naš je portal dobio čast medijski popratiti "pohod" na Dinaru.

Planinarska kuća Pume

Gotovo 20-člana ekipa uputila se terenskim vozilima iz Hrvaca, planinskim makadamom preko Panja, Bitelića, ispod Maglaja i Troglava, do prvog odredišta - planinarske kuće Pume, na Velikoj Duvjakuši, na nadmorskoj visini od 1630 metara. Iako je u sinjskom polju rano ujutro bilo mraza, na planini je inverzija držala temperaturu zraka iznad nule. Jesensko sunce ubrzo je učinilo dan vrlo ugodnim, usprkos povremenim jakim udarima bure.

Planinarska kuća Pume najviši je planinarski objekt u Hrvatskoj, a gradio se posljednje 3 godine. Nije pretjerano reći da je ova moderna i potpuno funkcionalna planinska kuća izgrađena nadljudskim naporima u svega tri godine, a izgradnji su najviše doprinijeli članovi HGSS-a i PU Dinaridi. Kuća je svečano službeno otvorena 29. lipnja ove godine. U objektu može prespavati 20-ak planinara, kuća ima solarno napajanje, modernu kuhinju, odvojeni WC. Kuća je otvorenog tipa, a posvećena je 31-om poginulom pripadniku 7. gardijske brigade Pume i jednom nestalom branitelju.

Bez obzira na plemenit, ali i vrlo praktičan cilj postojanja ove planinske kuće, njena izgradnja doslovno je bila posuta trnjem; nepoznati su počinitelji u više navrata minirali put koji vodi do kuće, zasipali ga metalnim šiljcima da bi vozilima onemogućili pristup... No kuća je sada tu, na ponos onima koji su je izgradili i na korist svim planinarima i ljubiteljima prirode.

Prikupljaju se sredstva za meteorološku postaju

HGSS je u suradnji s udrugom Crometeo već napisao projekt postavljanja automatske meteorološke postaje i panoramske web kamere na ovu klimatološki vrlo zahtjevnu, ali uzbudljivu lokaciju. Sredstva za pokrivanje troškova realizacije ovog projekta se još prikupljaju, ali se svi nadaju da će se prvi meteorološki podaci i slika s ove lokacije, s izrazito lijepim pogledom na Svilaju, Peručkom jezero, pa čak i Kornate, u javnosti pojaviti tijekom 2016. godine. Meteorološka postaja bi na internet u realnom vremenu slala temperaturu, vlažnost i tlak zraka, smjer i brzinu vjetra, količinu oborina, UV index, broj sunčanih sati i slično. Na ovaj način bi se svaki korisnik interneta besplatno, iz svoga doma, mogao informirati o vremenskim uvjetima na planini u realnom vremenu.

Ivanov "vremeplov"

Nakon kratkog i prvog zadržavanja u kući, krećemo u prvo razgledavanje područja Velike Duvjakuše. Ravnatelj Javne ustanove More i krš, Ivan Gabelica, inače inženjer geografije, vraća nas u prošlost Dinare, kada su većini njenih stanovnika činili pastiri i njihove obitelji. Današnje mlade generacije često i ne znaju što znači uživo vidjeti kozu, ovcu ili kravu, no ne moramo se vratiti daleko u prošlost Dinare kada je pastirski način života bio uobičajen.

- Pastiri su čuvali blago po planini u toplijem dijelu godine; od kada bi snijeg okopnio, pa do prvog jesenskog mraza. Životinje ne bi imale dovoljno hrane u nižim predjelima pa su ih vlasnici povjeravali pastirima u planini, jer je planina uvijek nudila izdašnu ispašu. Pastiri nisu čuvali životinje za novac, već bi se s vlasnicima dogovorili koliki bi im dio mladih životinja, koje su se okotile na planini, pripao. Ostalo bi vratili vlasniku - kazuje nam Gabelica i naglašava da je pastirski život u ovako visokoj planini bio težak:

- Pastiri su u pravilu bili stariji ljudi, bake i djedovi, a s njima bi ponekad boravila i unučad. Radno sposobno stanovništvo je ostajalo u selima. Bez obzira što bi se na planini boravilo u toplijem dijelu godine, vremenski ekstremi ovdje su mogu javiti i usred ljeta. Olujna bura i snijeg mogu se javiti čak i u lipnju, a kada se uzme u obzir da su više nego skromni pastirski stanovi bili građeni od suhozida bez ikakve izolacije, jasno je nije bilo ugodno podnositi kišu, snijeg i hladnoću.

Uz vremenske (ne)prilike, pastirima i njihovim životinjama opasnost su predstavljale i divlje životinje, osobito vuk. Da bi svoje životinje noću zaštitili od planinskih predatora, sklanjali bi ih u vrtače - prirodne udubine u krškom reljefu. Često se, baš kao što je slučaj s dinarskim vrtačama koje su koristili pastiri, put kroz krš do samih vrtača (prolaz za stoku) morao ručno probijati. Vuk je znao da se u vrtačama nalazi obilje omiljene mu hrane, no zbog straha da u dubokoj vrtači i sam ne bude uhvaćen, nikad ne bi silazio.

Nekoliko stotina metara istočno od planinarske kuće Pume nalazi se jedna takva vrtača, na čijem rubu postoji jama koja je u ono vrijeme bila presudna za preživljavanje pastira. Naime, iako je Dinara bogata podzemnim vodama, njeno krška vapnenačka morfologija ne omogućuje duže zadržavanje vode na površini. Stoga je imati vodu na ovoj planini značilo preživjeti. Spomenuta jama bila je prirodni rezervoar vode i to na način da je u nju, kroz uzak procjep na vrhu, ulazio snijeg koji se gomilao u hladom dijelu godine, a obično ga se nagomilalo toliko da ga je u zaleđenom obliku bilo čak i usred ljeta. Pastiri su ljeti led lomili i donosili u svoje doce, gdje su izgradili kamena korita. Led bi se u koritu otopio pa su tako dobili pitku vodu za sebe i svoje životinje.

Na Dinari, čak i podno najvećih vrhova, mogu se pronaći brojni ostaci planinskih stanova i ograđenih dolaca koji su služili za poljoprivredu. Ostaci su to vremena kojega je "moderan" način života potpuno istisnuo, no nije zgorega zapamtiti i naučiti kako se živjelo u ne tako davnoj prošlosti.

U drugom dijelu dana izlazimo iz poučnog Ivanovog "vremeplova" i krećemo dalje stazama ove čarobne planine. Put nas vodi prema Ćirinom lacmanu i Marijinom bunaru, a potom i na plato Gubalj. Iako je smješten na oko 1.600 metara nadmorske visine, izostanak bure dodano je doprinio "proljetnom" ugođaju usred jeseni, pa se ovdje moglo boraviti i u kratkim rukavima. Bio je to pravi trenutak biciklima isprobati visinska prostranstva, u čemu su uživali Ante i Frane, članovi splitskog Timuna. Vjetar slabiji od 6 m/s u sekundi bio je povoljan da paraglajdersko krilo raširi Stipe Gulić Grgo iz Hrvaca. Članovi PU Dinaridi cijelim su putem postavljali novoizrađene planinske putokaze.

Čaroban smiraj dana

Kao i uvijek u dobrom društvu, vrijeme teče brzo, tako da smo posljednji sat prije zalaska Sunca posjetili Božinovića pastirske stanove, put Antića glave. Tu smo se uvjerili da i u gotovo najvišim dijelovima Dinare mogu uspijevati poljoprivredne kulture; od kupusa do krumpira.

Sam zalazak dočekali smo na planinarskom skloništu koje nosi ime još jednog hrvatskog branitelja koji je život ostavio na Dinari, Josipa Gorete, na 1550 metara nadmorske visine. Skloništa je u vlasništvu HPD "Zolj" iz Vrlike.

Suton na kraju čarobnog dana na Dinari nije nikoga ostavio ravnodušnim, dok su se rumene zrake zalazećeg sunca reflektirale daleko na Jadranu, ali na obalama Peruče.

Prije povratka s planine, još smo jednom posjetili planinarsku kuću Pume, gdje smo se ogrijali i večerali, te obećali jedni drugima da ovo neće biti posljednje druženje na Dinari u ovom sastavu.

U kasne večernje sate silazimo s Dinare, umorni ali ispunjeni i sretni jer nam je planina barem nakratko pomogla zaboraviti internet, gradsku gužvu, vijesti na radiju te nas još jednom zbližila s prirodom i dragim ljudima.

TV prilog o ovoj dinarskoj avanturi moći ćete pogledati unutar emisije "Život je lijep" (HTV1) već ovoga ponedjeljka s početkom u 17:35.

Do nekog novog druženja na Dinari i s Dinarom... 


  IZVOR ČLANKA:   Dalmacijanews

  KLJUČNE RIJEČI:  Dinara /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.