Predizbornu presicu u Šibeniku iskoristile su kako bi ukazale na posljedice turizma, kakvog imamo u Hrvatskoj, po lokalnu zajednicu.

- Hrvatska je od svih zemalja EU, pa i svih mediteranskih zemalja, najovisnija o turizmu. To se manifestira s izrazito štetnim posljedicama po ekologiju, prostor, društvo i ekonomiju. U Hrvatskoj imamo 0,26 turističkih postelja po glavi stanovnika, dok ni u jednoj drugoj europskoj zemlji taj broj ne prelazi 0,1. To znači da mi disproporcijalno puno opterećujemo lokalnu infrastrukturu i prostor, a kad uz to uzmete u obzir da je Hrvatska zemlja s najzgusnutijim turizmom, prostorno i vremenski, onda vidite da je ta brojka zapravo još i gora - počela je Ivana Kekin.

Oblik turizma kakav se događaj u Hrvatskoj najveće posljedice, tvrdi Kekin, ima po javni prostor i društvo.

- Što se tiče prostora, mogli bismo Hrvatsku nazvati i malom zemljom za veliku eksploataciju. Ovih smo se godina nagledali primjera bespravne gradnje i nemoćnog državnog inspektorata, a nagledali smo se i toga da ti bespravni graditelji uvijek nekako nalinkani na moćnike, na vlast, na HDZ... Mi ćemo bespravnu gradnju zaustaviti! Osim bespravne ilegalne devastacije prostora, svjedočili smo i pokušajima devastacije javnih prostora legalnim putem, a kao što znate, protiv toga smo se također borili. Dakle, planiramo voditi politiku koja će se isključivo bazirati na javnom interesu, interesu lokalne zajednice i na projekcijama što nam treba u budućnosti, jer mi ne možemo sada iskoristiti sve resurse koje imamo, moramo nešto valjda ostaviti i onima koji dolaze nakon nas.

A što se tiče društva...

- Mislim da se prečesto zanemaruje kakve posljedice se događaju po Dalmaciji, po otocima. Stalno se govori o demografskoj propasti Slavonije, a nitko ne spominje koliko je mladih, radno sposobnih ljudi otišlo iz ovih dijelova zemlje, jer ovakva koncentracija na turizam je izrazito demotivirajuća za sve one mlade koji se turizmom ne žele baviti. Dodatan faktor u toj priči je pitanje cijena nekretnina. Dakle, imamno situaciju da nam se turistička središta prazne, da postaju kulise gdje dolaze turisti i gdje cijene nekretnina rastu te da imamo drastično raslojavanje stanovništva - rekla je Ivana Kekin.

Maja Šintić je takve zaključke svela na lokalni primjer.

- Već više od petnaest godina postoji nekakva ideja kako prostor TEF-a upogoniti, kako od njega napraviti nešto novo. Međutim, ono što zabrinjava je taj cijeli proces iz kojeg su u potpunosti isključeni građani, koje se ni u jednom trenutku nije pitali je li vizija tog prostora, koji je visoko turistificiran, usklađena s vizijom građana i građanki. Znamo da je natječaj završio, ali ne znamo tko se na njega javio, jer se štite tobožnja prava budućih investitora, a vidimo da se pritom ne štite prava građana čiji to prostor na kraju kraje i jest - kaže Šintić te nastavlja:

- Dakle, radi se o ogromnom javnom prostoru na kojem će se graditi stambene jedinice, gdje će cijena kvadrata biti nedostižna prosječnom građaninu, a nakon što se taj prostor oživi, ukoliko se to uopće dogodi jer se na tom prostoru već petnaest godina ne događa ništa osim predizbornih obećanja, onda građani i građanke grada Šibenika moraju biti svjesni da će to imati dalekosežne posljedice i na Njivice, Crnicu te na cijeli grad. Pitanje je želimo li dopustiti da naš obalni pojas i pomorsko dobro uz taj prostor bude prepušten interesu investitora. Bez obzira što se taj prostor trenutno daje na pravo građenja, kad izgradite jedan veliki turistički kompleks, vi zapravo nekih drugim, legalnim mehanizmima isključujete taj prostor iz javne upotrebe, a to svi dobro znamo na primjeru Solarisa. Pitam vas, je li plaža u Solarisu javna plaža? Naravno da nije. Ograđena je, a tamošnje cijene parkinga su tolike da prosječan čovjek tamo ne može uživati. Ono na čemu baziramo naše politike je veća participativnost građana u odlučivanju o svim javnim prostorima, ali isto tako i poticanje javno-stambenih fondova i zadružnog neprofitnog stanovanja kako se ne bi više događao odlazak stanovništva u rubna područja.

Članice platforme Možemo! komentirale su i anketu HRejting, po kojoj im u devetoj izbornoj jedinici jedan mandat izmiče za dlaku.

- Prema HRejtingu Možemo! u devetoj izbornoj jedinici ima četiri posto, a ono što nažalost nije objavljeno uz sve te ankete je njihova metodologija. Dakle, ankete su rađene na uzorku od 600 ispitanika, što je prilično malo, ali rađene su na način da su ljudi pozivani na fiksni telefon. Ako razmislimo o tome tko su birači i biračice platforme Možemo!, onda smatramo da smo izuzetno podzastupljeni u takvoj vrsti ankete. Očekujemo da je podrška puno veća od onoga što prikazuju ankete - komentirala je Šintić.

- U svim izborima do sada nas se ozbiljno podcjenjivalo, na prošlim izborima govorili su da ćemo osvojiti jedan mandat prema anketama. Ankete imaju neka svoja ograničenja. U redu je pratiti neke trendove, a oni pokazuju da smo mi u devetoj izbornoj jedinici drastično rasti u ove četiri godine i sigurni smo da ovdje imamo mandat - zaključila je Kekin.