Uskok je podsjetio da je, nezadovoljan odlukom suda o visini izrečene kazne, podnio žalbu na prvostupanjsku presudu i očekivao da će ona, s obzirom na u njoj iznesene razloge, biti usvojena (izricanje kazne u trajanju od pet godina ili više) u kojem bi slučaju istražni zatvor bio obligatoran.

Uz to, tužiteljstvo je dodalo da prema Zakonu o kaznenom postupku nakon podizanja optužnice pa do pravomoćnosti, odnosno izvršnosti presude, mjere opreza određuje, produljuje i ukida prvostupanjski sud. To znači da mjere opreza može izreći, ako su ispunjene pretpostavke, prvostupanjski sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva, dodao je Uskok.

Tužiteljstvo ističe da se sada pravomoćno osuđeni Zoran Mamić ranije uredno odazivao sudskim pozivima te nije izbjegavao prijam pismena suda i Uskoka. Dodaju i da Zoran Mamić ima prijavljeno prebivalište i vlasnik je nekretnina u Hrvatskoj gdje žive članovi njegove obitelji i gdje se odvijala njegova poslovna aktivnosti zbog koje je često napuštao RH te se u nju vraćao.

''Cijeneći sve navedeno, sama činjenica da Zoran Mamić ima i državljanstvo Bosne i Hercegovine koje je ostvario na temelju svog porijekla, ne predstavlja zakonom predviđenu osobitu okolnost opasnosti od bijega... i stoga ne predstavlja dostatan temelj za predlaganje određivanja istražnog zatvora'', precizirao je Uskok.

U Uskoku posebno ističu da, sukladno važećim zakonskim odredbama, a dok se navedene odredbe u propisanoj proceduri eventualno ne izmijene, ako nema uvjeta za predlaganje istražnog zatvora nema ni uvjeta za predlaganje mjera opreza.

Propust ili manjkav zakonski okvir

Nakon što je Zoran Mamić zatražio da zatvorsku kaznu odsluži u BiH premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Ivan Malenica zatražili su u četvrtak od Vrhovnog suda i Državnog odvjetništva odgovore kako bi se raščistilo je li postojeći zakonski okvir dovoljno dobar za situacije izricanja mjera opreza ili je riječ o propustima.

Malenica je rekao ranije da je, ako zagrebački Županijski sud odbije molbu Zorana Mamića moguće raspisivanje tjeralice i slanje zahtjeva za njegovim izručenjem. Ako se molba prihvati kao osnovana, pojasnio je ministar, ulaze u komunikaciju s ministarstvom pravde BiH i upućuju zamolnicu za izvršavanje kazne u toj zemlji, a ako ono prihvati zamolnicu, upućuje je nadležnom sudu u BiH koji određuje zatvorsku kaznu.

Zoran Mamić, koji je na osječkom Županijskom sudu osuđen za izvlačenje novca iz Dinama, navodi da nije u bijegu već se koristi svojim zakonskim pravima koje mu omogućuju sporazumi dviju država čiji je državljanin. Želju da kaznu služi u susjednoj državi ranije je iznio i Zdravko Mamić koji je u BiH pobjegao uoči izricanja presude na Osječkom Županijskom sudu u lipnju 2018.

Vrhovni sud je sredinom ožujka Zdravku Mamiću pravomoćno potvrdio kaznu iz prvog suđenja u Osijeku od 6,5 godina zatvora, Zoranu Mamiću smanjio kaznu na četiri godine i osam mjeseci, a bivšem porezniku Milanu Pernaru na tri godine i dva mjeseca. Bivšem direktoru Dinama Damiru Vrbanoviću je potvrđena presuda na tri godine zatvora.

Na sudu u Osijeku, čija su dvojica sudaca udaljeni s dužnosti zbog druženja sa Zdravkom Mamićem, u međuvremenu je počelo i drugo suđenje za izvlačenje novca iz Dinama.