Wagner kaže da su građani izbezumljeni i puni pitanja.

“Ne znaju koje su njihove porezne obveze. Što ako prijave, što ako ne prijave, ima li Porezna uprava pravnih temelja utjerivati njihove porezne obveze, na koliko zaostalih godina – bezbroj je pitanja stvarno”, kazala je za N1. 

Upitana trebaju li građani prijaviti inozemne dohotke i platiti zaostalo porezno dugovanje, Wagner kaže da ovisi od slučaja do slučaja.

“Ne može se generalizirati. Svaka država je drukčija, svaki dohodak je drukčiji. Životne okolnosti svakog građanina su drukčije. Ono što definitivno proizlazi iz zakona da ako je životni interes poreznog obveznika ostao u Hrvatskoj, a on nije svoju poreznu rezidentnost odjavio i prijavio je u državi u koju je otišao, Porezna uprava Hrvatske ima temelja tražiti da se plate zaostala porezna davanja”, objašnjava.

Hrvatska se u tom smislu ne razlikuje puno od država Europske unije, ističe.

“Generalno, Hrvatske je uskladila svoje porezne i druge zakone sa zemljama Europske unije, ali i s drugim državama. Imamo 65 potpisanih ugovora međunarodnih s drugim državama, tako da je tamo detaljno definirano što s kojom vrstom dohotka i na koji način se oporezuje i gdje se oporezuju u konačnici na kraju godine i gdje se na koncu podnosi jedna jedinstvena prijava poreza na dohodak”, kazala je.

Problem je u tome što, govori Wagner, hrvatski građani nisu bili dovoljno informirani o svojim poreznim obvezama.

“Nažalost, neznanje nikoga ne opravdava. Smatram da se možda moglo više uložiti u informiranost građana prilikom odlaska u inozemstvo. Međutim, to neznanje nikoga ne opravdava i naša Porezna uprava može postupiti na način kako i postupa. S tim da su u zastaru otišle neke godine. Sad je aktualna 2016. do 2022. godina”, pojasnila je Wagner za N1.