Najskuplji su kvadrati - i do 6 tisuća eura u Splitu, Dubrovniku, Opatiji, Zagrebu i višestruko nadmašuju prosječnu hrvatsku plaću.

U Splitu novogradnje gotovo da nema, a u centru se cijena kvadrata ne spušta ispod 3.000 eura. Iako iz EU-a stižu upozorenja da je do rasta cijena došlo zbog uplitanja države, APN potvrđuje da stiže novih 50 milijuna kuna subvencija, javlja NovaTV. 

- Ne pričamo o novogradnji nego o stanovima koji traže i adaptaciju, jako je teško kupiti stan ispod 3.000 eura - kaže za NovuTV direktor agencije za nekretnine Marin Biliškov.

Eksplozija cijena nekretnina u Splitu podebljala je popis stanovništva u susjedstvu. Jedna kuća u Kaštelima na tržištu je tek dva tjedna.

- Evo danas su bila tri kupca koja su zainteresirana za stanove u ovom objektu. Imamo četiri stana, a tri kupca su danas bila - priča Biliškov za Dnevnik Nove TV. - Obzirom da se pojavio i veliki broj stranaca, dakako da je to uzrokovalo i povećanje cijene. Prosječna cijena nekretnine je porasla za nekih deset posto u odnosu na 2020. godinu. Naravno da su to uzrokovale i niske kamatne stope - rekao je Joze Tomaš iz HGK Županijske komore Split.

Iz Bruxellesa opaska da je upravo uplitanje države dovelo do novog rasta cijena.

- Po meni nije poseban problem u tim poticajima, nego je generalno problem u kroničnom nedostatku kvadrata, posebno u Splitu - smatra Biliškov. 

Usprkos upozorenjima, iz APN-a je potvrđeno da upravo kreće novi krug subvencija. Prvo interes iskazuju banke, a građani će doći na red krajem ožujka. Na raspolaganju je pedeset milijuna kuna, iznos dovoljan za oko 4500 zahtjeva. 

U Zagrebu je nakon potresa povećana potražnja za nekretninama u novogradnji.

- Velik je nedostatak priuštive novogradnje posebice u Zagrebu gdje je zbog potresa potražnja povećana. Na tržište najviše dolaze luksuzne novogradnje, a broj transakcija pada i normalno da će prosječna cijena narasti, istaknula je za HRT Lana Mihalinec Knežević, vlasnica agencije za nekretnine.

Sutra počinju prijave banaka za državne subvencionirane APN kredite. Europska komisija smatra ih krivcem za nekretninski balon jer pojačavaju bankarske rizike i prijete stabilnosti našeg financijskog sustava.

- Neki ljudi će izgubiti posao, doći će do smanjene mogućnosti otplate tih kredita i jedan dio plasmana će biti loš, to je problem za banke, ali nije problem da ugrozi cijeli financijski sustav. To je komentar da treba prilagoditi politike da se taj balon ne bi dalje razvijao, kaže za HRT Neven Vidaković, financijski stručnjak.

- APN je pomogao putem subvencioniranih kredita 22 obitelji da dođe do svog stana i kroz 4 godine bilo je oko 4 700 novorođene djece to je velik pomak što se tiče demografske obnove, smatra Dragan Hristov, direktor APN-a.

Za Zeleno-lijevi blok to je promašena mjera koja se samo prelijeva u profit banaka. Predlažu zajednički fond države i gradova te izgradnju stanova za javni najam.

- Dobivali smo prigovore da je to socijalistički model a taj model vam ima cijela Europa. Da bi se tržište nekretnina reguliralo mi moramo i drugačije rasporediti porezni teret u Hrvatskoj, rekla je Sandra Benčić, zastupnica zeleno-lijevog blok.

Traže uvođenje poreza na nekretnine i kapital, no baš to na noge bi dignulo sve one koji nekretnine kupuju gotovinom kao sigurno i isplativo ulaganje.