S druge strane, udio mladog stanovništva do 19 godina u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 19,1 posto, a najmanji udio mladog stanovništva bio je u Primorsko-goranskoj županiji (16,7 posto), a najveći u Međimurskoj županiji (21,5 posto).

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj od 78,6 godina je za tri godine kraće od prosjeka Europske unije, dok je prosječna starost hrvatskog stanovništva 44,4 godine, čime se nastavlja kontinuirano starenje stanovništva u Hrvatskoj, pri čemu je prosječna starost žena 46,1 godina, a muškaraca 42,6 godina.

Akademik i demograf Anđelko Akrap podsjeća da je prosječno trajanje života od 44,4 godine »vrlo visoka prosječna starost« Hrvata koja nas svrstava među najstarije europske narode i među deset najstarijih nacija na svijetu, a trend starenja nije zahvatio samo Hrvatsku, nego cijelu južnu Europu, od Srbije, preko Italije i Španjolske do Portugala.

– To nam se događa jer Republika Hrvatska nikada nije zaustavila iseljavanje mladih, a na to se onda nadovezuje i stalan pad novorođenih. Mladi u dobi od 20, 25 pa do 39 godina su skupina koja se najviše iseljava, čime se mijenja dobni sastav stanovništva koji katakterizira visok udio umirovljenika.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DSZ), očekivano trajanje života ženske populacije u Hrvatskoj je nastavilo rasti te je u odnosu na 2022. godinu poraslo s 80,8 na 81,7 godina, kao i muškaraca sa 74,6 godina na 75,4 godine.

Više pročitajte ovdje.