“Mi nikada nismo našu javnost otvorili prema temi stanovanja kao što je danas. Danas je to jedan od gorućih problema na razini Europske Unije. Mi previše novaca iz Europske Unije trošimo na energetiku i grijanja i jedan od naših velikih problema jer imamo nizak standard stanovanja”, ocijenio je Bežovan osvrćući se na pitanje stambene politike u Republici Hrvatskoj.

“Mi smo poslije 90-ih odlučili da podmirivanje stambene ponude prepuštamo zakonu ponude i potražnje. Što se potom dogodilo? To da mi nikada nismo imali stambenu politiku niti smo donijeli strategiju stanovanja i stambene politike. Druge zemlje poput Češke, Slovačke i Slovenije su napravile puno više od nas po tom pitanju. Mi imamo nešto što možemo nazvati familiziranom stambenom politikom, a to znači da roditelji preuzimaju odgovornost za stambeno zbrinjavanje svoje djece. Oni tu pomažu i imamo model prema kojem je stjecanje stana postala društvena norma i nemamo drugih programa”, pojasnio je Bežovan.

N1

Bežovan je i pojasnio kako i istraživanja pokazuju da si veliki broj mladih ne može priuštiti pristojno stanovanje što ih može dovesti do seljenja iz zemlje.

“Mi smo prije par godina napravili istraživanje u Zagrebu na mlađoj populaciji i pokazalo se kako ona mlađa, migrantska radna snaga koja je došla u Zagreb bez atraktivnih IT i stem kvalifikacija ne zarađuje dovoljno, ne može si priuštiti pristojno stanovanje niti planirati obitelj i to je nekima od njih okidač za seljenje iz zemlje”.

Porez na nekretnine

Komentirajući najavljeni porez na nekretnine, Bežovan je ustvrdio kako je u pitanju samo inačica poreza.

“Uvodi se inačica poreza jer to nije cjeloviti porez već porez na kuće na odmor i prazne stambene objekte”, pojasnio je Bežovan dodavši kako smatra da ga Hrvatska uvodi pod pritiskom procesa učlanjivanja u OECD.

“Zbog toga mi sad to u jednoj blagoj varijanti interpretiramo obvezu nametnutu od strane OECD-a.”

Ustvrdio je i kako je problem s porezom to što bi moglo doći do potencijalne nepravde, piše N1.

“Pitanje je koga ćemo oporezivati. Hoćemo li mi sutra u priobalnom zabitom naselju oporezivati obiteljske nekretnine, a nećemo oporezivati 2000 metara kvadratnog građevinskog zemljišta u primjerice Baškoj Vodi.”

Pitanje provedbe

Bežovan se osvrnuo i na pitanje provedbe poreza na nekretnine.

“Bit će puno neizvjesnosti. To će biti porez koji će uvoditi lokalne samouprave. Iduće godine imamo lokalne izbore i to je veliki izazov. Vidjet ćemo hoće li se načelnici uhvatiti posla da odmah s početkom nove godine krenu s uvođenjem tih poreza i kakav će to biti ulog u njihov reizbor što im je glavni posao.”

Bežovan je ustvrdio i kako je upitno koliko će porez lučiti željeni efekt, a to je veća priuštivije stanovanje za građane.

“Upitno ali uz dosljedno provođenje bi mogao imati pozitivne učinke, u najmanju ruku bar u velikim gradovima… Nove stanove je teško graditi, a mi nemamo gradove s učinkovitim urbanim planiranjem koje zadovoljava standarde… Oko 40 posto naših građana žive u prenapučenim stanovima. Mi moramo za njih nešto napraviti i ako se uhvatimo posla mi bismo kroz šest do 10 godina mogli napraviti pozitivne pomake”, rekao je.

Rast kreditnog rejtinga

Za kraj Bežovan se osvrnuo i na dizanje kreditnog rejtinga Hrvatske od strane agencije Fitch, piše N1.

“Mi smo zahvaljujući europskim sredstvima povećali standard i zaposlenost, BDP. No, pitanje je jesmo li uistinu dobro investirali europska sredstva. Treba pričekati da vidimo hoće li neka ulaganja biti teret u smislu održavanja i održivosti”, zaključio je Bežovan.