Krajem studenoga prošle godine odlukom Nacionalnog stožera Civilne zaštite zbog pandemije je zabranjen rad kafićima osim ako imaju terase, a sada je novom odlukom taj rad ponovo dozvoljen, uz mjere koje vrijede i za druge ugostiteljske objekte, odnosno restorane i druge koji uslužuju hranu.

Među tim mjerama je rad do ponoći, održavanje fizičke distance s razmakom stolova, gosti moraju sjediti dok konzumiraju piće i hranu pa i za šankom, a maske na licu su i dalje potrebne dok se ne sjedne za stol i dok se ide u toalet, kao i dezificijensi na ulazu i po objektu s napisanim uputama za korištenje i sl.

Kafići se moraju često provjetravati, a prema preporukama epidemiologa prozori i vrata bi trebali biti otvoreni, za stolovima ne bi trebale sjediti osobe iz različitih kućanstava, a na ulazu treba biti istaknuto koliko gostiju smije biti unutra, što ovisi o površini prostora, itd.

Većina otvara, ali neki neće jer nema radnika

"Ugostitelji iz caffe-barova jedva su dočekali da mogu opet raditi unutra, ali nisu u nekoj euforiji kako se možda misli jer je iza njih dugo razdoblje od devet mjeseci zatvorenosti unutrašnjosti i ukupno 18 mjeseci otežanog poslovanja u pandemiji. Mnoge je to iscrpilo fizički, financijski i psihički, a ima i kafića koji i neće moći raditi unutra jer nemaju radnika, kao i onih koji nemaju terase pa će njima ipak biti malo lakše nakon što devet mjeseci uopće nisu radili", kaže za Hinu predsjednica Nezavisne udruge ugostitelja Zagreba (u sastavu Nacionalne udruge ugostitelja) Žaklina Troskot.

Pritom napominje da sigurno neće raditi oko 1.100 zatvorenih ugostiteljskih objekata s 10 tisuća radnih mjesta koliko ih je izgubljeno od početka pandemije, a i oni koji rade zbog epidemioloških mjera se suočavaju s ograničenim kapacitetom i visokim troškovima, uz od ranije visoka porezna davanja.

"Problema je jako puno i ne možemo govoriti o oporavku ugostiteljstva i turizma na temelju dva jaka ljetna mjeseca, pa ni na Jadranu, jer pitanje je koliko će oni raditi kada turisti odu. Na kontinentu - u Slavoniji, Lici i drugdje situacija je gora, ni u Zagrebu nije bolje, i zapravo treba znati da ugostitelji uz poraste cijena u nabavi gotovo svega i s onim što zarade preživljavaju pokrivajući osnovne troškove. Teško će uz ovakve politike vraćati kredite koje su morali uzeti, pragovi za potpore su jednostavno previsoki i nerealni i država bi se hitno morala početi baviti našim sektorom koji je devastiran i trebaju mu dugoročne politike", upozorava Troskot.

Promjene navika građana kao gostiju - ima li straha?

I ona i predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre (UUKI) Vedran Jakominić ističu da ugostitelji u kafićima ne očekuju s ponovnim otvaranjem unutrašnjosti objekata odmah neki veći promet i prihod, a jedan od razloga su promjene navika građana.

"Treba vidjeti koliko su se promijenile navike građana i hoće li se bojati ući nakon što devet mjeseci to nisu mogli", kaže Jakominić, dok Troskot ističe da su se "navike promijenile, gosti su odlazili u kafiće s terasama i s više prostora ili sl, i kafići kojima je unutrašnjost bila jedini prostor za rad (bez terasa) morat će ponovo privući goste za što će trebati i vremena i sredstava".

Jakominić pozdravljaju odluku o otvaranju kafića, ali smatra da ih nije ni trebalo zatvarati, uz poruku da će sada "unutra od 1. rujna otvoriti svi oni koji su preživjeli, jer su prihodi ugostitelja u 18 mjeseci pandemije očajni, i zato bi bilo dobro da se nastave potpore i da se zaštiti one koji rade".

"Bilo je krajnje vrijeme"

Komentirajući otvaranje unutrašnjosti kafića od 1. rujna, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba Franz Letica ističe da je za to "bilo krajnje vrijeme", ali i da će trebati puno vremena da se ugostitelji oporave i "čvrsto stanu na noge".

"Nadamo se da će sve biti u redu i da nas neće ponovo zatvarati, jer to mnogi ne bi poslovno preživjeli, a s obzirom da mnogi jedva preživljavaju treba nastaviti s mjerama potpore za caffe-barove, ali i noćne klubove i diskoteke koji još ne mogu raditi", kaže Letica.