Meso je već poskupjelo. A vlasniku mesnice troškovi ne prestaju rasti. Najnoviji udar: iznos na računu za električnu energiju tri puta je veći nego prethodnog mjeseca. I ne samo njemu nego i drugim obrtnicima u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Što je proizvodnja veća, veći su i troškovi. U pogonu za proizvodnju peći i kotlova na pelete u Labinu struja je važan energent. Za električnu energiju sada će morati izdvojiti godišnje - milijun kuna više.

- Riječ je o takvim potresima na tržištu da to, poduzeće kao što je naše ne može samostalno iznijeti. Dakle tu je potrebno raditi na dva pravca: jedan je što je HUP i tražio subvencija troška električne energije, drugi je ulaganje u alternativne izvore – smatra Kristian Krpan, direktor tvrtke MCZ, dopredsjednik Izvršnog odbora HUP-a.

Svi imaju isti problem - mogu poslovati s gubitkom, no pitanje je koliko dugo tako mogu izdržati.

- Posljedice će biti takve da će neminovno, tu nema nagađanja, to je 100% sigurno da će velik broj obrtnika morati zatvoriti, upozorava Darko Serić, predsjednik Udruženja obrtnika Rijeka.

- Ako gospodarstvo bude trpjelo, onda će se sve negativne posljedice prelijevati u druge sektore, onda će cijena biti puno veća i to moramo prevenirati – naglašava Damir Zorić, direktor HUP-a.

Zato od države traže da im pomogne - subvencijom ili regulacijom cijene. Tim više, jer su u usporedbi s poduzetnicima iz susjednih zemalja u znatno nepovoljnijem položaju, piše HRT.

- Kad se kompariramo s državama u okruženju Hrvatska ima puno veću cijenu električne energije od domaćinstava. To je problem koji nam je dugogodišnji, nije samo uslijed ovih – kaže Adolf Cvancinger, vlasnik mesnica i predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije.

- Ako HEP i Ministarstvo nađu načina da se obrtnici u ovo teško vrijeme gledaju kao krajnji potrošači, drugim riječima kao građanstvo, to je nešto što bi izuzetno pomoglo cijelom sektoru, ne samo obrtnicima, nego i cijelom poduzetništvu – smatra Đurđica Mostarčić iz Hrvatske obrtničke komore.

Iz HEP-a gospodarstvu poručuju da ne mogu ponuditi prodaju ispod cijene iako su u vlasništvu države. Cijenu formiraju na temelju kretanja na burzi u Budimpešti iako većinu električne energije sami proizvodimo. Veleprodajna cijena megavatsata u 2020. bila je 50 eura, u prvom kvartalu ove godine je gotovo 300 eura.