Ističući kako se time onima koji imaju najmanje želi omogućiti dostojanstveniji život, premijer Andrej Plenković rekao je kako u Hrvatskoj danas minimalnu plaću prima sto tisuća ljudi. Iako i najnoviji korak podizanja minimalca prate komentari kako je to i dalje dovoljno tek za “pokrivanje režija”, činjenica je da on u proteklih nekoliko godina, kao uostalom i prosječne plaće, raste po dvoznamenkastim stopama.

Za ovu godinu on je u odnosu na prošlu povećan za 20 posto, a tome su prethodila godišnja povećanja za 12 i 11 posto u 2023. i 2022. godini. Visina minimalca utvrđena za iduću godinu u odnosu na npr. 2020. (kad je iznosio 546 eura) viša je za 78 posto.

U svakom slučaju, podizanje zakonske minimalne plaće u Hrvatskoj iz godine u godinu se povećava. Dijelom je to i zato što raste broj onih koji imaju najniže plaće, a što je povezano s rastom broja stranih (nekvalificiranih) radnika koji rade na slabo plaćenim poslovima. Usporedbe radi, kad je ministar rada Marin Piletić prije dvije godine najavljivao porast minimalne plaće rekao je kako bi njezino povećanje trebalo izravno zahvatiti oko 70 tisuća radnika.

Dio poslodavaca (pravnih osoba i obrtnika) i dalje prakticira prijavljivanja na minimalac, isplaćujući izdašnije neoporezive primitke zaposlenicima, piše Poslovni dnevnik.

No, utjecaj dizanja minimalne plaće znatno je širi. Tu su i kolektivni ugovori u pojedinim djelatnostima s nižom razinom prosječnih plaća, u kojima je u reguliranju najnižih plaća zakonski minimum referentni parametar.