Odmah nakon Italije, Grčke, Rumunjske, Albanije i Turske dolazi – Hrvatska. “Da, Hrvatska je nakon tih država najugroženija”, potvrđuje za Večernji list izv. prof. dr. Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Ovih dana predstavljena su recentna istraživanja o riziku od potresa za EU na kojima su znanstvenici radili posljednje četiri godine. U 20. stoljeću potresi su u Europi odnijeli oko 200.000 žrtava.

“To je šokantan podatak, zato su procjene rizika jako važne. Trenutačno radimo na potresnom riziku za Grad Zagreb, a kad završimo, to će biti novi iskorak prema boljim procjenama koja ovise o kvaliteti podataka i što preciznijim kartama. Pilot-projekt je to za cijelu Hrvatsku”, kaže Atalić.

Projekt koji sufinancira EU trebao bi završiti za dvije godine. Zanimljivo je da i građani sami mogu pridonijeti upisom podataka o svojim građevinama na web-stranici potresnirizik.zagreb.hr. Znanstvenici koji su radili na procjeni rizika i izradili karte za EU napominju da i gradovi poput Zagreba, Tirane, Sofije, Lisabona, Bruxellesa i Basela imaju iznadprosječnu razinu rizika od potresa u usporedbi s manje izloženim gradovima kao što su, primjerice, Berlin, London ili Pariz. Razvoj modela procjene zajednički je napor više ustanova, među kojima je i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji se pridružio Europskoj istraživačkoj platformi za potresnu opasnost i rizik od potresa (EFEHR).

Koliko su razorni potresi

Prema podacima o posljednjim jačim potresima koje je iznijela Helen Crowley iz EUcentrea, potres u Albaniji 2019. odnio je 51 život i izazvao milijardu dolara štete, koliko i potres u Hrvatskoj 2020., koji je ostavio iza sebe osam žrtava. Posljednji jači pogodio je BiH, i u njemu je stradala mlada žena, a štete se još zbrajaju. Po broju žrtava, katastrofalniji je bio potres u Messini na Siciliji 1908., kad je stradalo 80.000 ljudi, pa u Lisabonu 1755. kad je poginulo 50.000 osoba, dok je u Antiohiji u današnjoj Turskoj u 6. stoljeću stradalo između 115 i 250.000. Razoran je bio i potres na Siciliji 1693. godine, kad je u ruševinama skončalo 60.000 ljudi.

U travnju 1667. godine, na Veliku srijedu prije Uskrsa, strašan potres pogodio je i Dubrovnik i okolicu, a osjetio se od Genovskog zaljeva do Albanije i sve do Smirne i Carigrada. Uzrok je bio u podvlačenju Jadranske mikroploče pod vanjske Dinaride, a na tom području broj i jakost potresa raste od sjeverozapada prema jugoistoku, pa se najjači, ističu znanstvenici, bilježe na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije.

“Potresi se smatraju jednom od najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti, a njihov se nastanak ne može ni spriječiti ni precizno predvidjeti. No, procjene rizika opasnosti od potresa pomažu boljem razumijevanju gdje će najvjerojatnije doći do jakog potresa”, napominju znanstvenici.

Ljudske žrtve prate i velike ekonomske štete. Na području Europe potresi su samo u 20. stoljeću izazvali više od 250 milijardi eura gubitaka. “Novo ažuriranje modela potresne opasnosti i prvi model rizika od potresa za Europu temelj su za uspostavu mjera ublažavanja i povećanje otpornosti zajednica. Oni znatno poboljšavaju razumijevanje gdje će najvjerojatnije doći do jakog potresa i kakve će posljedice imati budući potresi u Europi. Razvoj ovih modela bio je zajednički napor seizmologa, geologa i inženjera diljem Europe”, kažu znanstvenici okupljeni u platformu.

Ne mogu se spriječiti ni predvidjeti

Istraživanje je financirano iz programa EU-a za istraživanje i inovacije Horizon 2020. Potresi se ne mogu spriječiti niti precizno predvidjeti, no učinkovite mjere ublažavanja temeljene na modelima potresne opasnosti i rizika od potresa mogu znatno smanjiti štete. Potresna opasnost opisuje potencijalno gibanje tla zbog budućih potresa i temelji se na znanju o prošlim potresima, geologiji, tektonici i lokalnim uvjetima tla na bilo kojoj lokaciji u Europi. Ažuriranjem su procjene gibanja tla prilagođene, što je rezultiralo nižim procjenama u većini dijelova Europe, s iznimkom nekih regija u zapadnoj Turskoj, Grčkoj, Albaniji, Rumunjskoj, južnoj Španjolskoj i južnom Portugalu, gdje su uočene veće procjene gibanja tla.

Cijeli članak pročitajte ovdje.