Dobra je vijest da izmjene triju zakona omogućavaju rast plaća. Riječ je o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima te Zakonu o lokalnim porezima. Uz ta tri, mijenjaju se Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.

Plan je Vlade, u skladu s makroekonomskim prognozama, da se poreznom reformom inflacija smanji na 2,2 posto (u studenome je bila 4,7 posto, lani veća od 10 posto), a javni dug na 55,6 posto BDP-a s prošlogodišnjih 68,4. Pritom bi neto plaće najviše trebale rasti onima s nižim plaćama.

Ukida se prirez, plaće rastu

Zakonom o porezu na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti ukidaju se prirezi koje su do sada ubirali gradovi i općine. No kako ne bi ostale bez značajnog dijela prihoda, jedinicama lokalne samouprave ostavljena je mogućnost da propišu porezne stope u propisanim visinama. Zahaljujući ukidanju prireza, plaće će rasti, ali neće biti značajno veće (oko 40 eura u prosjeku) jer će gradovi dići poreze na dohodak, a vjerojatno poskupjeti i neke komunalne uslge, kako bi koliko-toliko kompenizirali ukidaje prireza, piše N1.

Grad Zagreb će i nakon ukidanja prireza imati najveće porezno opterećenje plaća – niža stopa bit će maksimalno propisanih 23,6 posto, a viša (za godišnje dohotke iznad 50.400 eura) 35,4 posto. U preostala tri velika grada neće ići na maksimalno propisane stope poreza na dohodak. U Osijeku će niža stopa ostati 20, a viša 30 posto. U Splitu će niža stopa poreza na dohodak biti 21,5 posto, a viša 32,25 posto, dok će Rijeka imati stope neznatno niže od maksimalnih – 22,4 i 33,6 posto.

U općinama, koje su do sada imale prireze do 10 posto, od 1. siječnja niža stopa poreza na dohodak moći će biti od 15 do 22 posto, a viša od 25 do 33 posto. Za gradove do 30.000 stanovnika niža stopa će biti od 15 do 22,4 posto.

Plaće “diže” i povećanje osobnog odbitka

Od 1. siječnja mijenja se i Zakon o doprinosima, a izmjene donose umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja – za bruto plaće do 700 eura za najviše 300 eura, a za bruto plaće od 701 do 1300 eura za polovinu razlike između limita od 1300 eura i samog iznosa plaće.

Povećava se i osobni odbitak – s 530,90 na 560 eura te koeficijenti odbitaka za uzdržavane članove.

Poslodavci će izdašnije moći nagraditi radnike

Od 1. siječnja raste i iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac godišnje može isplatiti radniku, poput prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i sl.), nagrada za radne rezultate i naknada za prehranu radnika. U te tri kategorije maksimalni godišnji iznos neoporezivih primitaka koji poslodavac može isplatiti radniku narast će sa sadašnjih 2455,49 eura na 3020 eura.

S novom godinom povećava se i naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – s 40 na 50 eurocenti po prijeđenom kilometru, a neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja unutar Hrvatske bit će povećan sa sadašnjih 26,55 eura na 30 eura.

S početkom 2024. raste i visina minimalne plaće. Prema uredbi koju je Vlada donijela potkraj listopada, bruto iznos minimalne plaće raste za 20 posto i sa sadašnjeg iznosa od 700 eura raste na 840 eura. Time će neto minimalac biti oko 677 eura.

Viša dobna granica za umirovljenje žena

U idućoj godini povisuje se dobna granica za umirovljenje žena, za tri mjeseca. Umjesto sadašnjih 63 godine i tri mjeseca, žene će moći u mirovinu s navršenih 63 godine i šest mjeseci pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog staža. Cilj je da se u prijelaznom razdoblju do kraja 2029. godine, postupnim povećanjem dobne granice za umirovljenje, 2030. godine žene izjednače s muškarcima. Mijenja se i dob žena za odlazak u prijevremenu mirovinu koji je sada 58 godina i tri mjeseca uz 33 godina i tri mjeseca staža. Od 1. siječnja bit će 58 godina i šest mjeseci, uz 33 godine i šest mjeseci staža.

Zaposlenim ženama i dalje ostaje mogućnost da ostanu u radnom odnosu do navršenih 65 godina života.

Trgovine će raditi 16 nedjelja u godini

Izmjenama Zakona o trgovini, koje su ove godine stupile na snagu, rad nedjeljom dozvoljen je samo 16 nedjelja tijekom godine. Budući da je zakon stupio a snagu polovicom ove goidne, tih 16 nedjelja trgovci i poslodavci mogli su rasporediti na šest mjeseci. Od sljedeće godine tih će 16 radnih nedjelja biti raspoređeno na svih 12 mjeseci.

Završava dvojno iskazivanje cijena

Najveća promjena u Hrvatskoj, koja se dogodila s prvim danom ove godine, bilo je uvođenje eura kao službene valute umjesto dotadašnje kune. Stoga je tijekom ove godine na snazi bila obveza dvojnog iskazivanja cijena – u eurima i u kunama, radi lakše prilagodbe novoj valuti. No, s 31. prosincem završava razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i one će od 1. siječnja biti istaknute samo u eurima. Obveza prestaje, ali trgovci koji to žele mogu zadržati dvojno iskazivanje cijena, iako se ne očekuje da će takvih biti mnogo.