Donošenje te Uredbe je uvjet za pristupanje OECD-u, a nužno je i zbog provedbe Pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda i Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. 

Udruge tražile i veće povećanje

Iako su udruge za zaštitu okoliša u javnom savjetovanju tražile povećanje povratne naknade na najmanje 15 centa, kako je u Slovačkoj, koja je socioekonomski slična Hrvatskoj, pa do 50 centa, ovisno o vrsti ambalaže, po uzoru na Njemačku, vlada je to odbila uz argument da bi predloženo povećanje dodatno povisilo cijene pića u trgovinama.

Ambalaža za koje se plaća povratna naknada su jednokratna ambalaža koja je namijenjena za pića i načinjena je od plastike, stakla, metala ili je višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom i volumena je jednakog ili manjeg od tri litre.

Određuje se i rok od 1. siječnja 2027. godine za proširenje postojećeg sustava povratne naknade koji trenutačno uključuje ambalažu od PET-a, Al/Fe i stakla volumena jednakog i većeg od 0.20 litre do volumena jednakog i manjeg od tri litre.

Što još određuje uredba?

Uredbom se određuju i vrste proizvoda za koje se plaća naknada gospodarenja otpadom, a to su gume, vozila, električni i elektronički uređaji i oprema, ulja, baterije i akumulatori, ambalaža, plastični proizvodi za jednokratnu uporabu te ribolovni alat koji sadržava plastiku. 

Nadalje ostaje minimalna godišnja stopa sakupljanja otpadnog ribolovnog alata, koji sadržava plastiku i koji je namijenjen recikliranju od tri posto u 2026. do sedam posto u 2030. godini, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 1. siječnja 2025. preuzima poslove organizacije iz članka 95. Zakona o gospodarenju otpadom za ambalažu koja je opasni otpad, primjerice, od pesticida. 

Troškovi za obavljanje poslova u sustavu povratne naknade ostaju isti. 

Vlada donijela i Uredbu o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada 

Još jedan uvjet za pristupanje OECD-u je i donošenje Uredbe o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada, koju je vlada također na današnjoj sjednici donijela. Ova je Uredba uvjet i za korištenje financijskih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

Uredbom se propisuje iznos jedinične naknade, koji se postupno povećava od 2025. do 2029. godine, od 30 do 50 eura po toni odloženog otpada. Tako će 2025. iznositi 30 eura, 2026. godine 35 eura, 2027. godine 40 eura, potom 2028. za još pet eura više te od 2029. godine 50 eura. Obveznik plaćanja je pravna osoba koja upravlja odlagalištem, a naknada se plaća Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Sredstva prikupljena naplatom naknade za odlaganje otpada ne mogu se koristiti za gradnju novih ploha odlagališta i produljenje vijeka trajanja postojećih odlagališta.

Odluka o zelenoj javnoj nabavi

Vlada je donijela i novu odluku o zelenoj javnoj nabavi nakon što je utvrđeno da ona iz 2021. nije u skladu s preporukom OECD-a. Tom odlukom se u postupcima središnje javne nabave obvezuje Središnji državni ured za središnju javnu nabavu da u svojim postupcima primjenjuje mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije i/ili kriterija za odabir ponuda.

A usvojen je i prijedlog smjernica za poboljšanje učinaka javne uprave u zaštiti okoliša čiji je cilj, pojasnila je ministrica Vučković, smanjiti potrošnju energije, vode i drugih dobara, emisije stakleničkih plinova i drugih emisija u zrak, smanjiti nastanak otpada i poboljšati gospodarenje otpadom u javnoj upravi. 

'Smjernicama se traži imenovanje odgovornih osoba za provođenje ovakvog sustava upravljanja okolišem na razini rukovoditelja', kazala je ministrica.