Prvi je preduvjet da mora trenutačno prestati politički i prilično besmisleni sukob između Banskih dvora i Pantovčaka, jer u ratnoj situaciji do izražaja dolazi ustavna pozicija predsjednika države, koji postaje vrhovni zapovjednik u slučaju napada, doduše na Hrvatsku, piše Davor Ivanković u svojoj analizi za Večernji llist.

Hrvatsku Vladu već danas čeka odluka o tome koju će postrojbu Hrvatske vojske uputiti vjerojatno u mađarski Szekesfehervar, koji se nalazi između Balatona i Budimpešte. U NATO-u je isplanirano da Hrvatska s Mađarskom i Slovačkom čini jednu borbenu skupinu u slučaju napada Rusije na Ukrajinu.

Riječ bi bila o postrojbi veličine od 100 do 200 vojnika, s pripadajućim "oklopom", a izbor može pasti na postrojbu s VBR-ima tipa Vulkan 122 mm, koje su do sada odlazile u Poljsku, a moguće je i upućivanje bitnice Panzerhaubitze 2000, 155 mm.

Bude li upućena postrojba samo u slabo naoružanim Patrijama, vjerojatno će ona biti pridodana jače oklopljenoj postrojbi mađarske vojske. Naravno, da bi došlo do upućivanja takve postrojbe HV-a izvan granica potrebna je suglasnost Milanovića, Plenkovićeve Vlade i to treba biti izglasano u Hrvatskom saboru običnom većinom, a u slučaju eventualnog protivljenja Milanovića, dvotrećinskom većinom, piše Večernji.

Krene li izbjeglički val civila iz Ukrajine prema EU (a granice će sigurno biti otvorene zbog humanitarnih razloga), i Hrvatska će trebati prihvatiti određeni broj tih izbjeglica. Najveći dio njih ipak će se najvjerojatnije smještati u susjedne zemlje, najviše u Poljsku, izgledno Njemačku, Mađarsku, Slovačku i Rumunjsku.

Najveća opasnost geopolitički gledano sada prijeti BiH, koja je najveće potencijalno bure baruta zapadnog Balkana. Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, već je prije dva dana najavio podizanje borbene pripravnosti vojske Srbije. No, prije nekoliko dana Vučić je sa zapada dobio jasne signale i upozorenja da sada treba stvarno pokazati čiju stranu bira.

Što se Hrvatske tiče, sada će se pokazati realnost i kapaciteti HV-a u ovom trenutku.