Ne treba hrvatskim građanima ni Eurostat ni Državni zavod za statistiku da im kažu kako je inflacija i dalje visoka. Visoke cijene osjete na vlastitoj koži, kičmi i novčaniku, piše N1.

“Svaki dan je sve skuplje, povrće, kad je krumpir koštal’ 15 kuna.”

“Pa čini mi se da je sve skuplje, da.”

“Osjeti moja kičma, umjesto deset sati sada radim 14, a cijene? ‘Ko će cijene stići, cijene uvijek skaču.”

Prema Državnom zavodu za statistiku, u ožujku je stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Po eurostatu još i više, 4.9.

Ministar financija Marko Primorac uspio je naći razlog za veselje i u ovim okolnostima: inflacija usporava još od studenog 2022. A i za ovih 4,9 posto krivi su, kaže, dobra turistička predsezona i Uskrs.

“I zbog toga smo u ožujku, odnosno u prvom kvartalu ove godine zabilježili 15 posto više noćenja u odnosu na prvi kvartal”, rekao je.

Ministra ne brine ni činjenica da Hrvatska ima najveću stopu inflacije u zemljama Eurozone. Kaže, mi imamo i najveći gospodarski rast.

“Što imate veći gospodarski rast, naravno da gospodarski rast utječe i na inflatorna očekivanja i na inflatorna kretanja općenito. Mi smo sa svojim gospodarskim rastom koji očekujemo u prošloj, a i u ovoj godini on će biti 2,8 posto. Taj rast je višestruko veći od prosjeka eurozone. On je pet puta veći od tog prosjeka, inflacija je tek nešto veća”, dodao je Primorac.

I dok za trenutnog ministra financija situacija nije zabrinjavajuća, za bivšega jeste. “S obzirom da nam tek predstoji turistička sezona i bojim se da nam ovih 4,9 posto neće biti ta najniža granica… Vlada je potrošila sve instrumente što se tiče građana”, rekao je Boris Lalovac iz SDP-a.

I Lalovac, ali i sindikati upozoravaju da inflacija najviše pogađa one najsiromašnije. “Mi imamo s jedne strane podatak da smo imali realni rast plaća, s druge strane sigurno znamo i vidimo da imamo jako puno radnika kojima plaće nisu rasle za stopu inflacije ili pak nisu rasle uopće i to je ono što je pravi problem”, izjavio je Darko Šeperić, SSSH.

Zato upozoravaju da se u Hrvatskoj mora početi razgovarati o politici plaća i analizirati kako inflacija djeluje na distribuciju dohotka. A pitanje je i što će se dogoditi ako ljeto donese još veću inflaciju, hoće li nova vlada, čija god bila, uspjeti donijeti efikasne mjere na vrijeme.