Za sve polaznice i polaznike tečaj je besplatan, a potreban materijal osigurao je Muzej. Prijaviti se možete na broj 022 213 880.

Inače, umijeće izrade šibenske kape ima status nematerijalnog kulturnog dobra te je kao takvo upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Povijesno, crvenu se kapu povezuje s japodskim oglavljem, iako su je kod njih nosile samo žene. Jedna od glava na šibenskoj katedrali, nastala u preddalmatinčevoj fazi izgradnje, oko 1440. godine, nosi sličnu kapu, a don Krsto Stošić pronašao ju je zabilježenu u dokumentima iz 1500. godine.
Svoju slavu šibenska crvena odnosno narančasta kapa može zahvaliti nizu društveno-političkih okolnosti. Osamdesetih godina 19. stoljeća za vlast u Šibeniku i ostatku Dalmacije borili su se narodnjaci  i autonomaši, a 20-ih godina 20. stoljeća narodna kapa postala je simbolom slavenstva u vremenu u kojem su Talijani anektirali Zadar. Njezinoj popularnosti kumovala je i djelatnost poduzeća zvanog Industrija narodnog veziva, koje je u Šibeniku 1880. godine utemeljila obitelj Matavulj.