Hvatski izumi koji su promijenili svijet
Šibenik - rodno mjesto padobrana
Baština | Autor: ŠibenikIN | 18.09.2024 u 14:09
Od predmeta koje svakodnevno koristimo do tehnoloških dostignuća koja su promijenila tijek povijesti, hrvatski izumitelji ostavili su neizbrisiv trag u globalnom napretku.
Od Zagreba do svijeta: Priča o genijalcu Slavoljubu Eduardu Penkali
U srcu Hrvatske, u živopisnom Zagrebu, živio je i stvarao jedan od najplodnijih izumitelja s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Slavoljub Eduard Penkala, čovjek čije ime možda ne prepoznajete odmah, ali čije izume gotovo sigurno koristite, bio je pravi renesansni um svog doba.
Penkala je 1903. godine patentirao gumenu termoforicu, predmet koji i danas donosi utjehu i olakšanje milijunima ljudi diljem svijeta. No, to je bio tek početak. Njegove inovacije uključuju i prvu mehaničku olovku, izoliranu bocu, rotirajuću četkicu za zube, džepnu svjetiljku pa čak i prvi hrvatski zrakoplov.
Šetnja zagrebačkim Gornjim gradom, gdje je Penkala nekoć stvarao svoje izume, danas je poput putovanja kroz vrijeme. Posjetitelji mogu osjetiti duh inovacije koji je prožimao ove ulice prije više od stoljeća, a najnovije vijesti često donose priče o novim otkrićima hrvatskih znanstvenika, nastavljajući tako Penkalinu ostavštinu, piše N1.
Šibenik: Rodno mjesto padobrana
Dok većina ljudi povezuje padobran s adrenalinskim sportovima i vojnom opremom, malo tko zna da ovaj životno važan izum potječe iz malog obalnog grada Šibenika. Faust Vrančić, renesansni polimat i biskup, u 16. je stoljeću osmislio “Homo volans” ili “Letećeg čovjeka”, preteču modernog padobrana.
Legenda kaže da je Vrančić osobno testirao svoj izum skočivši s zvonika sv. Marka u Veneciji. Iako ne možemo sa sigurnošću potvrditi istinitost ove priče, ona svjedoči o hrabrosti i inovativnosti hrvatskih izumitelja.
Danas Šibenik, osim svoje bogate povijesti inovacija, privlači turiste svojim prekrasnim plažama i zdravljem pogodnom mediteranskom klimom, spajajući tako prošlost i sadašnjost u jedinstven doživljaj.
Hvar: Otok sunca i revolucionarnog otkrića
Hvar, poznat po svojoj ljepoti, lavandi i sunčanim danima, također je rodno mjesto jednog od najvažnijih izuma u forenzičkoj znanosti. Ivan Vučetić, rođen na ovom prekrasnom otoku, kasnije je emigrirao u Argentinu gdje je razvio daktiloskopiju – metodu identifikacije osoba pomoću otisaka prstiju.
Vučetićev izum “daktilonoma”, drvenog uređaja za uzimanje i arhiviranje otisaka prstiju, revolucionirao je kriminalistiku i pravosudni sustav.
Danas, dok turisti uživaju u kristalno čistom moru i bogatoj gastronomskoj ponudi Hvara, malo tko zna da ovaj otok krije tako važno znanstveno nasljeđe.
Cijeli članak pročitajte ovdje.