Botaničar svjetskog glasa i neponovljivi hortikulturni stvaratelj, Robert Visiani, rođen je 9. travnja 1800. godine u Šibeniku. Ime svoje i svojeg rodnog grada zauvijek je upisao slovima duboko ukorijenjenim u list svake knjige, udžbenika i enciklopedije koje se bave njemu važnim temama - botanikom i hortikulturom.

Srednju školu završio u Splitu, a studij medicine u Padovi, gdje je 1822. doktorirao. Službovao kao liječnik u Kotoru, Drnišu i Budvi (1826–35). Uz liječničke obveze intenzivno se bavio proučavanjem flore. Od 1836. do kraja života djelovao na Sveučilištu u Padovi, gdje je 1837. postao profesor botanike i prefekt botaničkoga vrta. Znatno je pridonio razvoju hortikulture, bavio se mekušcima i ribama, a najveći mu je prinos na području floristike. Njegovo životno djelo "Dalmatinska flora" (Flora Dalmatica, I–III, 1842–52) s dodatcima (Supplementum I., 1872., i Supplementum II. u dvama dijelovima, 1877. i 1878), u kojem je zabilježeno više od 2700 vrsta, još je uvijek nezaobilazno istraživačima hrvatske flore. Sam ili u koautorstvu (najčešće s J. Pančićem) opisao je oko 80 novih biljnih vrsta, od kojih je 40-ak i danas važećih. 

Po njemu su nazvane različite vrste, npr. Visianijev vrisak (Satureja visianii), Visianijeva oštrika (Onosma visianii), Visianijeva lazarkinja (Asperula visianii). Prema njegovoj posljednjoj želji, posmrtni su mu ostaci iz Padove preneseni u Šibenik (1880). Umro je 4. svibnja 1878. godine.

U povodu 221. obljetnice rođenja Roberta Visianija, a u okviru programa nazvanog "Visianijevi dani", u petak, danas u 12 sati djelatnici Muzeja grada Šibenika u pratnji dogradonačelnika Paška Rakića položit će buket cvijeća na botaničarev grob na sv. Ani. Taj je čin već postao tradicionalan, no Muzej grada ide korak dalje te ove godine u suradnji s Memorijalnim centrom "Faust Vrančić" s otoka Prvića priprema još jedno događanje Visianiju u čast. Nastavak je to suradnje koja je započela ove zime u Noći muzeja gdje je najavljen zajednički projekt interpretacije riječi iz triju rječnika: Faustovog petojezičnog, Visianijevog ilirskog indeksa fitonima iz Flore Dalmatice i jednog neobjavljenog, ali ne manje zanimljivog - trojezičnog rječnika fra Josipa Jurina iz 18. st. Kako su se kroz stoljeća nazivale biljke, namirnice i jela, te kako su se pripremale pokazat će nam suradnici na tom projektu: Željko Krnčević, Jadran Kale, Zlatka Rodin i Sanja Mrša Vukman, a prvo takvo događanje održat će se ove subote u 13 sati ispred Domaćinove bunje na Donjoj Srimi gdje će se upriličiti svojevrstan Visianijev rođendanski piknik, radnog naziva "Tragom Visianijevog osmijeha". 

Također, udruge Kolektiv 4B i Fotopoetika te klub Azimut u subotu, 10. travnja, na livadi ispred Azimuta uz pomoć nagrađivane šibenske fotografkinje Ivane Antić Stošić obilježit će 221. obljetnicu rođenja Roberta Visianija. Tom prigodom ponovit će se njena izložba fotografija 'Neverland' koju ste mogli razgledati u listopadu prošle godine, ali u zatvorenom.