Znanstvenici koji desetljećima ondje istražuju odluku podržavaju. Iako se gradnji ne protive - nužnim smatraju isključivanje negativnog utjecaja. Investitor se, pak, žalio, piše HRT.

Filigranskim spletom kanala poput ovog struji morska voda. 

- Ono je gore prepuno života, onda je jedna granica oštra, pola metra i ispod toga nema uopće kisika, znači dolje samo žive bakterije kojima ne treba kisik, kazao je dipl. ing. biol. i ekol. Donat Petricioli, profesionalni ronilac.

Za istraživače je bez premca na Mediteranu - i zbog fenomena miješanja slojeva, kada sve u njemu "umire". To se posljednjih desetljeća ponavlja u kraćim razmacima nego prije.

- Ovisno o tome što će se događati dalje s klimatskim promjenama, možda ovo jezero pokazuje nekakvu budućnost zatvorenih mora kao što je, ne znam, Crno more, Jadran, rekla je prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu.

Investitor, ujedno vlasnik obližnje marine, uvjerava - opstanak prirodnog fenomena i njegov je interes. Potkrepljuje: ne bi gradio bliže od 50 metara od ruba ni dublje od razine jezera.

- Ja jesam za da se provede ispitivanje i kontrola prilikom rada, prilikom kopanja temelja. Pa neka to vide, pa neka nas zaustave, ja sam za to, rekao je Franjo Pašalić, investitor i direktor Medine d.o.o.

No i to bi moglo narušiti ravnotežu u poroznom krškom tlu oko Zmajeva oka.

- Koliki koridor treba postojati između novog, tog građevinskog dijela i jezera bez da se to znanstveno utvrdi, mislim da ne treba počinjati s radovima, kazala je Tatjana Bakran-Petricioli, Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu.

Cijeli članak pročitajte ovdje.