Sajam je posjetilo točno 21.578 posjetitelja, među kojima je bilo 2603 predstavnika turističke industrije, 530 savjetnika za putovanja i 322 predstavnika medija.

Savjetnici za putovanja? Pitali smo Šakića koji su to…

- Radi lakšeg razumijevanja, u Americi putovanja funkcioniraju kao u Hrvatskoj npr. sustav osiguranja, odnosno veliki dio ljudi za organizaciju putovanja koristi usluge putnih savjetnika koji od njih traže da im isplaniraju putovanje sukladno njihovim afinitetima. To je prilično drugačiji sistem nego kod nas gdje dominiraju ili putničke agencije ili samostalno planiranje putovanja – objašnjava nam direktor županijskog TZ-a.

U službenom dopisu nakon povratka iz SAD-a, navodi se da je Turistička zajednica Šibensko-kninske županije „ostvarila niz značajnih kontakata te upoznala potencijalne klijente s bogatom ponudom i posebnim programima za američko tržište“. Kako uopće procijeniti koliko će dobra ovaj njujorški sajam donijeti našoj županiji?

- Kao i bilo koju marketinšku aktivnost, teško je izravno dovesti u odnos nastup na nekom sajmu s povećanjem broja posjetitelja. Možemo evidentirati činjenice: s koliko smo ljudi razgovarali, koliko je njih pokazalo interes… Ali koliko će nam na kraju gostiju doći zbog ovog nastupa na sajmu, to je nemoguće egzaktno izmjeriti. Ovo je bio prvenstveno poslovni sajam, znači na njega su uglavnom dolazili organizatori putovanja i savjetnici za putovanja. Za razliku od New Yorka, nedavni sajam u Helsinkiju bio je klasičan potrošački sajam na kojem su većinu posjetitelja činili građani, odnosno potencijalni turisti. Tamo sam osobno razgovarao s jako velikim brojem tih ljudi koji imaju namjeru doći u Hrvatsku, a koliko će se njih stvarno pojaviti ove, ili neke od idućih godina, pokazat će vrijeme. To je toliko složen proces u kojem na odluku posjetitelja da posjeti neku lokaciju utječe veliki broj parametara od kojih su sajamski nastupi važan, ali ipak samo jedan od tih parametara. Tu su i brojni drugi alati koji su korisni, poput digitalnog marketinga, novinskih tekstova, TV-reklama, putopisa, ali postoji i cijeli širi okvir na koji se uopće ne može utjecati: geopolitička situacija ili, recimo, hoće li gorivo poskupjeti i slične stvari – tvrdi Krešimir Šakić.

- Ali na sajmove se mora ići, jer je važno zadržati prisutnost na turističkim tržištima - kaže. – Mi znamo da se broj američkih turista povećao, a je li koliko je na to utjecao ovaj sajam, marketinga ili neki širi trend, teško je reći… Svi ti faktori imaju utjecaj.

Što se američkih turista u županiji tiče, njih je lani bilo 11.857, a ostvarili su 45.372 noćenja, to je 56 posto više nego u pandemijskoj 2021. godini.

Županijski TZ-ovci održali su na sajmu u New Yorku i posebne prezentacije u Hrvatskom paviljonu za VIP goste.

- S obzirom da je to daleko tržište i da ljudi ne znaju za nas, to je bila klasična prezentacija destinacije. Pokažemo im gdje se nalazimo i neke najzanimljivije informacije o našoj regiji: dva UNESCO spomenika, dva nacionalna parka, otoke da privučemo nautičare... Pored temeljnih činjenica, naravno predstavimo mi puno više od toga ovisno o interesu slušatelja. Prvog dana se skupilo dosta tih agenata, koji su pokazali popriličan interes.

A kako američki turisti gledaju na odlazak u Hrvatsku ili općenito u Europu kroz prizmu rata u Ukrajini?

- Vjerovali ili ne, rat u Ukrajini se uopće nije nametnuo kao tema. Barem ne u razgovorima koje sam osobno vodio. Posjetitelji njujorškog sajma su, zapravo, u kratkom periodu primili jako veliki broj informacija, pa im se naš položaj u odnosu na Ukrajinu nije pokazao kao točka interesa. A kako je riječ najvećim dijelom o ljudima iz industrije putovanje, vjerojatno je većina njih i bila informirana činjenici kako je Hrvatska iznimno sigurna zemlja – otkriva nam direktor županijskog TZ-a koji je na tu dužnost stupio 1. rujna prošle godine, nakon prilično turbulentnog procesa natječaja.

Koji je plan?

- Kada se govori o planovima i aktivnostima, potrebno je na početku širu javnost upoznati s ingerencijama pojedinih razina u sustavu turističkih zajednica, što rade lokalne, a što regionalne  turističke zajednice. Organizacija događanja na terenu, koja su vidljiviji dio aktivnosti, u ingerenciji je lokalnih turističkih zajednica, mi dok ih Turistička zajednica Šibensko-kninske županije financijski podržava kroz natječaj za sufinanciranje događanja koji je upravo u tijeku. Dvije osnovne djelatnosti regionalnih turističkih zajednica su formiranje turističkih proizvoda i marketing.

Formiranje turističkih proizvoda?

- Naš najznačajniji turistički proizvodi su još uvijek sunce i more te nautika i od njih ostvarujemo najveći dio prihoda, te na razvoju samog tog proizvoda više i nije potrebno toliko raditi već je u tom segmentu prioritet nastojati povećati potrošnju gostiju. Ali postoji onaj drugi dio, da pokušamo nametnuti neke stvari koje će protegnuti sezonu i raširiti prostor. Znači, smanjiti razliku prostorne i vremenske disperzije, a tako bi ljudi koji se bave turizmom imali osnovu da lakše prežive cijelu godinu. Ako i ne odmah svih dvanaest mjeseci, potrebno je nastojati sezonu produžiti s četiri na šest ili osam mjeseci, ovisno o vrsti djelatnosti… Svaki takav pomak je značajan. Dakle, osim sunca, mora te nautike, pokušat ćemo staviti veći naglasak na priču s aktivnim turizmom koji vuče prema zaleđu županije (bicikli, pješačenje, kajaci i slično) te na autohtonu gastronomiju.

Što bi to bila autohtona gastronomija?

- Najveći dio autohtonih jela prisutan u našoj županiji prisutan je, s većim ili manjim varijacijama, i na širem području, tako da većina njih nije isključivo naša, ali su izvorna. I što je još važnije ukusna i dobro prihvaćena… Poput ražnja, peke, pršuta, sira, posebno sir iz mišine, onda pidoće, morska hrana kao i ona iz Prokljanskog jezera… I još dosta toga... Zatim, vinari i njihova priča. U cilju prezentacije gastro i eno ponude naše regije Imamo ideju da, pored postojećih, organizirati i nove manifestacije s tematikom enologije i gastronomije.

A marketing?

- Financijski najviše ulažemo u digitalne kampanje... Također kroz udruženo oglašavanje podržavamo marketinške aktivnosti turističkih subjekata s područja županije. Također, županijski TZ već nekoliko godina radi udružene kampanje u koje kao nositelj uključuje i lokalne turističke zajednice i upravljačima nekih turističkih resursa, Tvrđavi kulture, nacionalne parkove, muzeje i slično koji na takav način manjim ulaganjima dobivaju mogućnost predstavljanja na način koji bi im pojedinačno bio teško dostupan. Ovdje je do sad uvijek bila riječ o digitalnoj kampanji usmjerenoj na najznačajnija emitivna tržišta. Mislim da je to najvažniji dio marketinga s kojim se može najbolje doprijeti do željenih ciljanih skupina.

S obzirom na to da je pred Krešimirom Šakićem prva turistička sezona na mjestu direktora županijskog TZ-a, što bi za njega predstavljao uspjeh?

- Teško je to reći, jer može biti da bude više turista, a da na kraju ne budemo zadovoljni. Ako ćemo sve to zbiti u ona dva ljetna mjeseca na potezu od Pirovca do Primoštena, to baš i nije neki uspjeh. Naravno, najvažniji brojevi su ukupni broj gostiju i noćenja, no meni je zapravo zanimljivije da definiramo koeficijent disperzije, odnosno da pratimo je li se rast gostiju i noćenja povećava i smanjuje u određenom vremenu. Da izravno odgovorim na pitanje, svaki porast koji bi bio u nekakvom rasponu od pet do deset posto, bio zadovoljavajući i prihvatljiv, ali puno važnije od toga je postići smanjenje prostorne i vremenske razlike, za što će nam trebati puno vremena. Kad se gledaju noćenja i dolasci, naša županija je godinama među slabijim Jadranskim regijama, što je logična posljedica činjenice da je i površinom i brojem stanovnika i turističkim kapacitetima mala. Statistika se sigurno popravlja kada umjesto apsolutnih brojeva te brojeve dovedemo u korelaciju s površinom županije ili brojem njenih stanovnika… Ipak, u planiranju budućeg razvoja treba voditi računa da se ne izgubi vlastiti identitet, da se osigura održivost turističkog razvoja, a i da što je moguće više koristi od turizma bude alocirano na ljude koji u ovoj županiji žive. Naš prostor ne smije postati turistička kulisa u kojoj su lokalni stanovnici statisti već mora postati izvor njihovog blagostanja i boljeg života – objašnjava Šakić.