Pojedinci iskorištavaju neznanje dijela javnosti te se ponašaju kao da su dodjelom koncesije dobili pravo učiniti plažu gotovo privatnom te tjerati kupače koji ne iznajmljuju ležaljke, suncobrane i ostalo.

Da odmah bude jasno, prema važećem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama nikome nije dozvoljeno ograđivati i prisvajati pomorsko dobro i sprječavati njegovu javnu uporabu.

- Bez obzira što ima netko koncesiju na dijelu plaže, nema nikakva prava kupače tjerati s nje. Onaj tko dobije koncesiju za obavljanje neke djelatnosti na jednom dijelu plaže smatra da ima veća prava nego neko drugi tko se također tu odlučio okupati, a to nije istina. Pomorsko dobro u općoj upotrebi mora biti dostupno svima pod jednakim uvjetima, jer je ono opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i jedini je ona izvorni nositelj svih prava – pojasnila je Fržop. 

Koncesionar ne smije zabraniti prilaz plaži te iako je ograđivanje i naplata za ulaz u plažu odobreno od strane jedinice lokalne samouprave, opet možete platiti predviđenu cijenu karte i slobodno se kretati po plaži. Dok kupači smiju slobodno doći na javnu plažu i staviti ručnik na bilo koje slobodno mjesto.

Zanimalo nas je i što je s onim „privatnim“ mulima, duž cijele jadranske obale. 

- To sve spada u bespravnu gradnju. Nitko vas ne može tjerati s pomorskog dobra u općoj upotrebi, a najčešće su ti koji tjeraju u prekršaju, jer su to 'svoje' mulo bespravno sagradili. To je dokaz koliko nam sustav nadzora nad pomorskim dobrom, inspekcija i kontrole na funkcioniraju dobro  – navela je Fržop.

Koliko je to pomorsko dobro? Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kaže „najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda“, ali može biti i šire, primjerice ako dio kopna po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora. Iznimno može biti i uže – primjerice ako su potporni zidovi ili javna cesta blizu moru. Koliko je točno pomorsko dobro, posebno se određuje, ali ovo su opća pravila.

- Nitko ispred svoje kuće nema vas pravo tjerati s tog dijela pomorskog dobra. A, isto tako, komunalni redari mogu uvesti reda na plaži kad pojedini kupači pokušaju rezervirati sebi mjesto ostavljajući ležaljke i ručnike – rekla je Fržop.

Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave u skladbu s odredbom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, članak 10. 

- Neke naše općine su to super odradile, gdje bi komunalno redarstvo izdalo nalog o uklanjanju, a ako to ne bi bilo napravljeno od strane kupača, to bi uklonili sami i problem riješen – kazala je Fržop. 

Šibenska pravnica, koja je htjela ostati anonimna, pojasnila nam je u slučaju da zaista dođe do bilo kakvog sukoba između „vlasnika“ privatnog mula koji vas uporno želi otjerati s plaže i kupača koji se odlučio tu kupati, što možemo napraviti.

- Po Zakonu nitko vas ne smije potjerati s pomorskog dobra. Ukoliko takvi 'vlasnici' ustraju u tome i nasilno vas pokušaju otjerati, imate zapravo dvije mogućnosti – okrenuti se i otići, jer ste odlučili ne imati posla s budalom ili zvati policiju. Ako se odučite zvati policiju morate znati po kojoj točki zakona biste prijavili takvog počinitelja – pojasnila nam je pravnica. 

Članak 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kaže da tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način, vrijeđajući građane i narušavajući njihov mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protu vrijednosti domaće valute, od 50 do 350 DEM (u zakonu se još uvijek navodi kazne u njemačkim markama) ili kaznom zatvora do 30 dana. 

Dok članak 13. govori tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana. 

- Dođe li do 'težeg' sukoba, neke stvari podliježu i kaznenim djelima. Prijetnja je teže kazneno djelo i sud to jako ozbiljno shvaća. Tko drugome ozbiljno prijeti da bi ga ustrašio ili uznemirio kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine, a tko ozbiljno prijeti da će njega ili blisku osobu teško ozlijediti i slično… kaznit će se kaznom zatvora do tri godine – kazala je pravnica. 

Dakle, nitko vas nema pravo tjerati s pomorskog dobra, pa čak i ako se radi području koje je u koncesiji. Ukoliko se takvi „vlasnici privatnih plaža“ i mula pojave i krenu razglabati o svojim pravima, znajte da ih nemaju i da su upravo oni u prekršaju što se tiče bespravne gradnje mula na pomorskom dobru i devastacije obale te ako vas pokušaju otjerati ili uplašiti na bilo koji način, možete pozvati policiju.