Nije neuobičajeno da neki pojedinci izgledaju starije nego što jesu - znanstvenici su potvrdili da neki ljudi stare radikalno drukčijom brzinom od drugih. Dakle, ako neki izgledaju kao da stare gracioznije od drugih, vjerojatno stare brže iznutra također.

Što je biološka dob naspram kronološke?

Na najosnovnijoj razini, kronološka dob je broj godina koliko je osoba živa, dok se biološka dob odnosi na to koliko se osoba čini starom.

Studija iz 2015. na približno 1000 muškaraca i žena rođenih između travnja 1972. i ožujka 1973. (svi su tada imali 38 godina) ispitala je biološku dob u usporedbi s kronološkom kako bi se bolje razumio 'tempo starenja' sudionika. Tim istraživača koristio je 18 bioloških markera - uključujući krvni tlak, funkciju organa, kolesterol, zdravlje zuba i metabolizam - kako bi procijenili biološku dob svakog sudionika.

Rezultati su pokazali kako se kod većine ispitanika biološka i kronološka dob poklapaju, odnosno njihv izgled priliči godinama koje imaju. No, kod određenog postotka zabilježena je puno mlađa biološka dob od kronološke, odnosno puno starija.

Većina ljudi starila je u prosjeku godinu za godinom, no neki su starili i tri godine u jednoj, dok je kod određenog broja sretnika starenje na godinu bilo blizu nuli, donosi Yourtango.

- Ono što smo otkrili je jasna veza između toga da ako osoba izgleda starije izvana, ona iznutra brže stari te da je dinamiku starenja moguće izmjeriti i kod mlađih ljudi,a ne samo kod starijih - objašnjava autor studije Daniel Belsky, profesor medicine i asistent na Sveučilištu Duke. 

Muškarci i žene koji nisu imali dobre rezultate na biološkom mjerenju starenja, isto tako su bili lošiji u testovima koordinacije i ravnoteže te kognitivnih sposobnosti poput rješavanja određenih problema i oštrine uma.

Biološki stariji ljudi također su prijavili veće poteškoće pri jednostavnim tjelesnim aktivnostima poput hodanja i penjanja uz stepenice.

Cilj ovog straživanja bio je kod ispitanika u ranoj dobi detektirati dinamiku starenja kako bi se mogle poduzeti preventivne mjere, odnosno na vrijeme usporiti biološko starenje. Te preventivne mjere uključuju promjenu životnog stila - kvalitetniju prehranu, redovitu rekreaciju i opuštanje.

Belsky je otkrića ove studije nazvao dokazom koncepta - 'demonstracijom čija je svrha potvrditi da određeni koncepti ili teorije imaju potencijal za primjenu u stvarnom svijetu' - za korištenje bioloških markera za mjerenje procesa starenja u ljudi koji bi se inače smatrali premladima da bi oboljeli od bolesti povezanih sa starenjem.

Ti su nalazi kasnije dovedeni u pitanje jer se činilo da nisu objasnili jedan mogući zbunjujući čimbenik - debljanje.

U pismu pod naslovom 'Je li početak pretilosti isto što i starenje?', Anne B. Newman sa Fakulteta javnog zdravstva Sveučilišta u Pittsburghu piše kako je njihova analiza u osnovi manjkava jer nisu prepoznali biološko značenje mjera koje se koriste.

- Mnoge mjere koje se koriste, poput omjera struka i bokova, krvnog tlaka, kolesterola, triglicerida i HgbA1C, markeri su opadanja tjelesne aktivnosti i pretilosti... Dakle, vjerujem da je ono što je opisano u ovom indeksu uvelike povezano s debljanjem u ranoj srednjoj životnoj dobi - navodi ona.

Belsky, međutim, čvrsto stoji iza vlastitog rada, piše 24 sata.

- Bilo da je debljanje znak starenja ili uzrok, dvije mjere starenja koje smo proučavali, biološka dob i tempo starenja, više su od debljanja - napisao je Belsky u svom detaljnom odgovoru.

Nakon pažljivog pregleda i ponovne analize podataka u svjetlu zabrinutosti Anne Newman, Belsky izjavljuje kako studija nije bila 'fundamentalno manjkava', kao što Newman tvrdi.