Postoji niz razloga zbog kojih želudac postaje osjetljiviji kako starimo.

Procesom starenja i naš se organizam mijenja, pa vas ne trebaju čuditi oni čudni zvukovi koje proizvode zglobovi ili grozan osjećaj umora nakon što šte tulumarili.

Nažalost, ni probavni sustav nije lišen tih promjena.

“Probavni problemi mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi i mogu postati sve češći kako starimo”, rekla je dr. Sara Attalla, američka gastroenterologinja iz Inspira Healtha u New Jerseyju.

Prema Nacionalnom institutu za zdravlje, otprilike od 60 do 70 milijuna Amerikanaca pati od probavnih tegoba.

Najčešći simptomi su žgaravica, nadutost, bolovi u trbuhu i promjene u navikama pražnjenja crijeva (zatvor, dijareja ili njihova kombinacija).

Utvrditi što uzrokuje probavne tegobe može biti teško jer je to problem s više aspekata koji obično proizlazi iz izrazito individualne kombinacije čimbenika povezanih sa starenjem i životnim stilom.

Kako proces starenja može utjecati na probavu

Kako starimo, živci i mišići u gastrointestinalnom (GI) traktu mogu početi otkazivati, što rezultira promjenama u načinu na koji probavni organi funkcioniraju pojedinačno i rade zajedno – obično to utječe na sam proces probave te on postaje sporiji.

Kretanje unutar jednjaka i mišića uključenih u gutanje možda neće biti tako učinkovito ili koordinirano, naprimjer, i može dovesti do većih stopa ezofagealnog refluksa (poznatog kao GERB, kada se sadržaj želuca počinje vraćati), dok sporija pokretljivost želudca može uzrokovati zadržavanje onoga što ste pojeli i izazvati probavne smetnje.

“Želučana sluznica također može postati tanja s godinama, što vas čini osjetljivijim na upale”, rekao je Attalla.

Smanjena proizvodnja prostaglandina tijekom vremena (tvar slična hormonu koja igra ulogu u lučenju želučane kiseline i funkcioniranju GI mišića) znači i smanjenje zaštitne sluznice želuca, ostavljajući nas sklonijima gastritisu i čirevima.

Sljedeća postaja na probavnom putu hrane je zaustavljanje u tankom crijevu.

“Sporiji motilitet može dovesti do veće stope prekomjernog rasta bakterija, što može uzrokovati nadutost i dijareju (proljev)”, rekla je dr. Sunana Sohi, gastroenterologinja iz Louisvillea.

A ako se motilitet debelog crijeva zaustavi, pripremite se za mogući zatvor i divertikuloze (stanje u kojem se stvaraju male vrećice i guraju slabe točke u stijenci debelog crijeva, što vas izlaže riziku od pogoršanja simptoma, poput krvarenja i upala).

Zatim, tu su i kronična zdravstvena stanja koja se gomilaju kako starimo (artritis, kardiovaskularne i metaboličke bolesti), od kojih mnoga mogu uzrokovati ograničenja koja se tiču kretanja, pogoršavajući probleme s pokretljivošću crijeva.

“Ako se ne krećete, ne kreću se ni vaša crijeva”, rekao je dr. Pritesh Mutha, izvanredni profesor s McGoverna pri UTHealthu Houston. Što se tiče lijekova koje uzimamo za liječenje ovih stanja (i na recept i bez recepta, posebno npr. popularne lijekove protiv bolova kao što su aspirin i ibuprofen), poznato je da oni uzrokuju nuspojave kao što su mučnina, zatvor, proljev, bolovi u trbuhu, čak i čirevi…

Najbolji načini da optimizirate svoju probavu kako starite

Sve je ovo frustrirajuće i zabrinjavajuće, no stručnjaci naglašavaju da postoje načini da se umanje želučani problemi povezani sa starenjem, piše N1.

Evo što stručnjaci preporučuju:

Bolje sažvačite hranu

Bolja probava počinje u ustima. “Enzimi sline pomažu u probavi škroba i masti u ustima, smanjujući opterećenje probavnog trakta. Alkalni pH sline također pomaže neutralizirati kiselinu u jednjaku zbog refluksa i ublažiti simptome GERB-a”, kaže Mutha. Rezanje hrane na manje komade i žvakanje najmanje 15 do 20 puta po zalogaju može pomoći u ublažavanju komplikacija povezanih s otežanim gutanjem.

“Proizvodnja sline ima tendenciju smanjenja kako starimo, što može utjecati na žvakanje i gutanje”, rekla je dr. Sohi. Prema Američkom udruženju stomatologa, dvostruko je vjerojatnije da će se suha usta pojaviti ako uzimate jedan ili više lijekova dnevno, u usporedbi s ljudima koji ih ne uzimaju. Npr. pijuckanje vode između zalogaja može biti od pomoći ako vam suha usta predstavljaju problem za vrijeme obroka.

Jedite više hrane biljnog podrijetla, a manje prerađenu

Najbolji način da optimizirate probavu je prehrana sa što manje prerađene hrane i što više namirnica biljnog porijekla. “Dijeta bogata prerađenom hranom može promijeniti crijevni mikrobiom, što dovodi do disbioze”, rekla je Sohi, dodajući da je nezdrava ravnoteža crijevnih bakterija povezana s višim stopama probavnih bolesti.

Osim održavanja crijevnog mikrobioma na tračnicama, biljna prehrana najbolji je način da povećate unos vlakana, što je važno za urednu stolicu.

Vlakna

Topiva i netopiva vlakna pozitivno utječu na probavu, objasnio je Mutha. Ona ne samo da čine vaše vrijeme “na mjestu gdje i kralj ide pješice” ugodnijim i učinkovitijim, već također smanjuje vjerojatnost fekalne inkontinencije i čak pomaže u liječenju dijareje upijanjem vode.

Voda

Hidratacija je ključna za izbjegavanje zatvora, rekao je Mutha, osobito nakon što počnete povećavati unos vlakana u organizam, što znači da nikako ne smijete zaboraviti na dnevni unos vode. Ona je iznimno bitna jer prenosi hranjive tvari (vitamine, minerale, bjelančevine, šećer) do organa u tijelu, a osim toga, ispunjava stanični i međustanični prostor, sudjeluje u kemijskim reakcijama, pomaže probavi…

Kretanje

“Vježbanje stimulira pokretljivost GI trakta, tako da to može biti od velike pomoći za probavu. Ležanje na kauču nakon jela jedna je od najgorih stvari koje možete učiniti, jer ne samo da ne pomaže pokretljivosti GI trakta, već također može potaknuti refluks kiseline”, upozorava Sohi. Dr. Mutha se slaže i preporučuje hodanje otprilike 15 minuta nakon obroka kako biste aktivirali želudac i poboljšali njegovo pražnjenje.

Dovoljno spavanja

Spavanje je mehanizam ozdravljenja za tijelo, a preporuka je sedam do devet sati noću – manje može nepovoljno utjecati na crijevnu barijeru i imunitet, rekao je Mutha. Istraživači još uvijek otkrivaju točne mehanizme koji stoje iza toga, ali jedna je teorija da nedostatak sna dovodi do povećanja mikroskopske upale u crijevima.

Uzimajte lijekove kako je propisano

“Svaki lijek ima gastrointestinalne nuspojave – čak i oni koji se propisuju za gastrointestinalne bolesti. Uzimanje lijekova točno onako kako je propisano smanjuje rizik od nuspojava”, rekao je Mutha.

Liječnici upozoravaju da lijekove ne treba uzimati na prazan želudac, a one za suzbijanje kiseline treba popiti 30 minuta prije doručka. Ali ako se nuspojave ipak pojave, obavijestite svog liječnika.

Kada se trebate javiti liječniku zbog problema s probavom

Čak i ako ste uvjereni da su probavne drame koje doživljavate povezane sa starenjem ili je to znak da je u vašem načinu života potrebna promjena, “važno je ne pretpostavljati i svejedno podijeliti svoje simptome s liječnikom, jer ponekad može doći do ozbiljnijeg uzroka toga”, rekla je dr. Neena Mohan, gastroenterologinja i docentica kliničke medicine na Lewis Katz School of Medicine na Sveučilištu Temple u Philadelphiji.

Ako, osim stalnih tegoba prilikom odlaska na WC, također imate problema s gutanjem, bolovima u trbuhu, mučninom i/ili povraćanjem, neobjašnjivim gubitkom težine ili ste primijetili krv u izmetu (ili izgleda crno i katranasto), vrijeme je za konzultacije s gastroenterologom.

“Ovisno o problemu, liječnik može započeti s analizom krvi i propisati lijekove ili napraviti dodatna testiranja, poput endoskopije ili kolonoskopije”, rekla je dr. Attalla.