Vitiligo se najčešće pojavljuje između 10. i 30. godine, no moguć je kod svih generacija. Uzrok vitiliga nije razjašnjen u potpunosti, no pokazalo da su emotivni aspekti čimbenici koji mogu utjecati na pojavu ove bolesti. Također, stres i emocije mogu utjecati na proširenje bolesti. Nerijetko se pojavljuje uz druge autoimune bolesti, a najčešće je to bolest štitnjače.

Neki znanstvenici vjeruju kako je i sam vitiligo autoimuna bolest.

Što je vitiligo i kako nastaje?

Vitiligo je, po medicinskom rječniku, gubitak kožnih melanocita što uzrokuje stvaranje depigmentiranih područja različite veličine na koži.

Melanociti su tjelesne stanice u koži koji kontroliraju proizvodnju pigmenta, a luči ga hipofiza. Uz melanocit boju koži daju i melanin te feomelanin. Melanin je crn, a feomelanin crveno-smeđ. Melanociti također služe za zaštitu kože od štetnog djelovanja sunca i ultraljubičastih zraka.

Stoga osoba koja razvije vitiligo na nekim dijelovima kože počne gubiti melanocit te se tako stvaraju svjetlije „mrlje“ na koži. S obzirom na to da je poznato da hipofiza luči melanocite, postoji povezanost između nastanka vitiliga i bolesti hipofize. Kod nekih se bolesnika na zahvaćenim područjima stvaraju protutijela na melanin ili druga autoimuna protutijela. Sve ovo izaziva nagađanje da je vitiligo autoimuna bolest.

Nasljednost vitiliga nije dominantna, no oko 30 posto osoba koje razviju vitiligo imaju člana obitelji s istom tegobom.

Emocije i vitiligo

Pacijenti nerijetko pojavu depigmentacija povezuju s nekim stresnim događajem u životu. Obično se radi o većim stresnim događajima i traumama, no stres može izazvati i ozljeda kože ili pečenje kože od sunca. Neka istraživanja također su pokazala da pacijenti s vitiligom imaju povećanu razinu stresa od onih koji ne pate od ove bolesti.

U istraživanju Nacionalnog instituta za tumore, pacijenti s vitiligom su češće anksiozni, depresivni ili stigmatizirani. Također se tvrdi da kod pacijenata koji imaju predispozicije za razvijanje vitiliga, metabolički i psihološki stres mogu utjecati na progresiju bolesti.

Pojava bolesti kod većeg broja pacijenata izazva anksioznost i stres zbog toga što se radi o fizičkim promjenama na koži. To je posebno specifično kod djece i mladih koji su nerijetko ovisni o reakcijama društva. Srećom, poput pjegica na licu ili strija, vitiligo se sve više normalizira te društvo razumijeva kako ova bolest nije razlog za sram.

Iskustvo djevojčice s vitiligom koja ima 13 godina pokazuje kako se mladi brzo navikavaju na njenu bolest, no da se ona unatoč tome brine.

“U početku me uopće nije bilo briga kako izgledam, a onda sam promijenila školu. Brinula sam se oko toga kako će djeca reagirati. Međutim, brzo su naučili što mi je i prihvatili me zbog mene. Nije ih bilo nimalo briga kako izgledam i zbog toga sam bila jako sretna. Unatoč tome, ponekad sam jako tužna i mislim da sam ružna zbog svoje bolesti. Znam da me svi vole, no ponekad mi to nije dovoljno”, rekla je.

Vrste vitiliga

Vitiligo se može pojaviti u tri oblika te može biti lokalizirani, generalizirani ili univerzalni. Svaka vrsta razlikuje se po tome koji dio i koju količinu kože zahvaća.

Generalizirani vitiligo je najčešći oblik koji se pojavljuje kod oko 87 posto bolesnika. Može biti akrofacijalni što znači da zahvaća prvo lice i okolicu lica. Može biti i prošireni, a u tom slučaju je izgled vitiliga obostran i simetričan. Odnosno, ako je depigmentacija na desnom laktu, simetrično i isto tako će biti i na lijevom. Tada se obično pojavljuje na stopalima, zglobovima, šakama, zapešćima, laktovima, trupu, vratu i licu.

Pexels

Univerzalni vitiligo se pojavljuje kod manjeg broja pacijenata, a specifičan je po tome što zahvaća više od 80 posto cjelokupne površine kože. Progresivnog je tijeka iako kod nekih pacijenata miruje godinama. Neki pacijenti u kratkom roku mogu u potpunosti izgubiti pigment.

Lokalizirani vitiligo se javlja rijetko te može biti žarišni ili segmentalni. Kod žarišnog tipa su promjene ograničene na manja područja kože, a kod segmentalnog na jednoj strani tijela ili jednom dijelu tijela. Smatra se kako je najteže liječiti lokalizirani vitiligo jer je najotporniji.

Simptomi vitiliga
Simptomi vitiliga se najčešće prvenstveno očituju na ekstremitetima ili licu. Nerijetko se prvi znakovi pojavljuju na koljenima, laktovima, vrškovima prstiju ili na spolovilu.

Pacijenti s vitiligom mogu imati i svjetliji, depigmentirani dio kose, obrva ili trepavica.

Liječenje vitiliga
Dijagnoza se kod vitiliga obično brzo postavlja, a nakon toga određuje razina liječenja.

Za liječenje vitiliga koristiti se mogu kortikosteroidi, imunomodulatori te ultraljubičaste UVB zrake. Sama žarišta se mogu tretirati kozmetičkim putem, a neki se pacijenti odlučuju na repigmentaciju ili izbjeljivanje ostatka dijela kože.

Pacijenti s vitiligom moraju biti posebno oprezni kada izlaze na sunce jer na području žarišta više ne postoje melanociti koji štite od sunca i štetnih zraka. Svijetle i depigmentirane dijelove kože treba posebno zaštiti od sunca odjećom ili kremom za sunčanje s visokim faktorom.

Život s vitiligom – iskustva
Društvene mreže su u posljednjih nekoliko godina uvelike pomogle u smanjivanju stigme kod vitiliga.

Velik korak u tome učinila je i kanadska manekenka Winnie Harlow koja ima lokalizirani vitiligo. Ponosna na svoje “mrlje” stigla u je poznati show Američki idući top model te svijetu predstavila vitiligo. S rastom njene popularnost, rasla je i popularnost drugačijih, posebnih i zanimljivih izgleda kože.

Iskustva pacijenata s vitiligom najčešće govore o tome kako ih je društvo prihvatilo te kako su oni sami prihvatili svoje tijelo i kožu. Mlađi pacijenti češće prikazuju poteškoće i podijeljene emocije dok stariji pacijenti svoju bolest gotovo da niti ne doživljavaju kao bolest.

U nastavku donosimo kakav je život s vitiligom, iskustva kod muškaraca i žena.

“U početku sam skrivao mrlje na rukama i glavi, no svjetliji dijelovi oko usta su kod jela bili vidljivi. Mislio sam da je život koji sam stvorio bio gotov kada se to tamo pojavilo. Nisam znao kako reagirati. A s vremenom je bilo sve gore jer je koža bila u kombinaciji nekoliko boja. Prošle su godine muke, emocionalne i fizičke, preispitivanja. A onda sam shvatio da je to blagoslov i moja posebnost. Sada sam advokat za ljude poput mene, one koji se bore s time da sami sebe vole takvima kakvi jesu”, 50-godišnji muškarac.

“Moj se vitiligo pojavio kada sam imala samo osam godina. Sjećam se da sam dobila ožiljke zbog pada s bicikla. Kada su prošli, koža bi ispod njih ostala bijela i nikada više nije bila tamnija. Tada nisam previše shvaćala kakva mi je dijagnoza. S godinama sam postajala sve više zatvorena i spuštalo mi se samopouzdanje. No, s vremenom me vitiligo naučio da trebam voljeti sebe kakva jesam, da sam previše opsjednuta izgledom te da bi mi život mogao biti puno gori, a zapravo sam blagoslovljena”, 27-godišnja Yasmin Toesafa, prenosi N1.