Postoji više razloga zašto do nje dolazi, a najčešći razlog je nepravilno funkcioniranje živaca. Može se prepoznati po bolovima ili nemogućnosti pokretanja određenih mišića. Tretiranje problema ovisi o stanju, a najčešće će pomoći fizikalna terapija i oblozi.

Koji je uzrok radikulopatije?

Kralježnica se sastoji od 33 kosti, odnosno kralježaka koji zaštićuju kralježničnu moždinu od ozljede. Ove kosti su zaslužne za mogućnost savijanja i uspravljanja kralježnice, a živci iz nje idu do drugih dijelova tijela. Svaki kralježak između sebe i susjednog kralješka ima disk koji štiti od trljanja i trošenja kralježnice. Kod ozljede se diskovi mogu oštetiti i izazvati probleme i pritisak na najbliži korijen živca. Kada se ti korijeni stisnu mogu se i upaliti, a posljedica su bol i utrnulost.

Do radikulopatije može doći zbog ozljeda ili trošenja, a može se javiti sama od sebe. Najčešća je kod osoba između 30 do 50 godina. Osim toga, do radikulopatije dolazi zbog:

- hernije diska
- tumora kralježnične moždine
- išijasa
- artroze ili artritisa kralježnice
- skolioze
- degenerativne bolesti diska

Također šansa za pojavom radikulopatije se povećava s godinama, lošim držanjem, pokretima koji se ponavljaju, nepravilnim vježbanjem i kod ljudi koji imaju artritis ili su pretili.

Kako prepoznati radikulopatiju?

Bol se može osjetiti u različitim dijelovima tijela, ovisno o tome koji dio kralježnice je zahvaćen, odnosno gdje su živci pritisnuti. Tako može biti cervikalna radikulopatija koja se događa kada su živci u vratu pritisnuti, a može izazvati trnce i slabost u ramenima, ruci ili prstima. Kod torakalne radikulopatije zahvaćen je gornji dio kralježnice, a javlja se bol u prsima i torzu, dok je kod lumbalne zahvaćen donji dio kralježnice, a mogu se osjetiti i bolovi u kukovima, stražnjici, nogama koji se pogoršavaju nakon duljeg sjedenja ili hodanja.

Sami simptomi mogu varirati, ovisno o mjestu gdje se javlja problem. Neki ljudi će tako osjetiti slabu bol, dok će se kod nekih pojaviti oštra bol, oslabljeni refleksi, a može biti prisutna i ukočenost, trnci i slaba pokretljivost mišića.

Može li se spriječiti?

Prije svega, važno je paziti na pravilno držanje kod sjedenja, hodanja i kod vježbanja. Upravo je i vježbanje važno jer može poboljšati držanje, kada se vježbe izvode pravilno, ali i u određenim situacijama može smanjiti bol. Važno je i često se istezati te napraviti pauze kod sjedenja i prošetati. Još jedna stvar koja utječe na loše držanje je i nagnuta glava kod gledanja u pametni telefon te bi ovo trebalo što više izbjegavati.

Kako se dijagnosticira radikulopatija?

Kod bolova u bilo kojem dijelu leđa ili vrata, potrebno je posjetiti liječnika koji će preporučiti daljnje pretrage. U postavljanju točne dijagnoze tako će pomoći rendgen, magnetska rezonanca ili CT, a kako bi se vidjela funkcija živaca pomoći će elektromiografija.

Kako se tretira radikulopatija?

Liječenje će ovisiti o samoj težini stanja, a najčešće pomoći može fizikalna terapija i posebne vježbe ili pak mirovanje. Kod ublažavanja bolova mogu pomoći lijekovi protiv bolova ili topli i hladni oblozi. Kod bolova u vratu može pomoći ovratnik koji se nosi vrlo kratko. U nekim slučajevima, kada se stanje ne poboljšava, ipak će biti potrebna i operacija kako bi se otklonio razlog pritiska živca.

Zaključak

Dakle, radikulopatija je stanje koje se javlja kada se oštete korijeni živaca, a prepoznaje se po bolovima ili trncima u donjem ili gornjem dijelu leđa, kao i u rukama, nogama, kukovima ili stražnjici. Može nastati i kao posljedica ozljeda, a može se pojaviti i sama od sebe. Tretira se lijekovima protiv bolova i fizikalnom terapijom, dok će nekada biti potrebna i operacija, prenosi N1.