Poručeno je to s javnozdravstvene akcije "Zaustavimo sepsu" koju je u subotu u Zagrebu organiziralo Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije, Hrvatsko društvo za anesteziologiju i intenzivnu medicinu, Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju i parazitologiju, uz potporu zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Kako se navodi u priopćenju, izrada Nacionalnih smjernica započela je prošle godine, a do kraja prosinca one bi trebale biti usuglašene, nakon čega kreće rad na njihovom usvajanju i implementaciji. Naime, sepsa u hrvatskim bolnicama i dalje svake godine odnosi veliki broj života. Točan broj nemoguće je reći budući da nemamo službeni Registar o broju oboljelih i umrlih od sepse. No, za one slučajeve koji su evidentirani primjetan je veliki rast broja oboljelih – od čak 116 posto u zadnjih deset godina.

Najskuplje liječena dijagnoza

Sepsa je ujedno i najskuplje liječena dijagnoza u hrvatskim bolnicama. Za prošlu godinu podaci govore o utrošenih 12 milijuna eura, no pretpostavlja se da je stvaran iznos veći od 14 milijuna eura.

Unatoč tome što je sepsa najčešći uzročnik smrti u bolnicama, 80 posto slučajeva javlja se zapravo izvan bolnice. Liječenje sepse je dugotrajno i kompleksno - preživjelima ostavlja značajne zdravstvene posljedice. Za preživljenje sepse i smanjenje njezinih kasnijih negativnih posljedica ključna je hitna reakcija i adekvatno liječenje u roku od samo jednog sata.

Dok se u svijetu za 40 posto slučajeva sepse ne uspijeva dokazati specifični uzročnik, za hrvatske bolnice taj je postotak puno veći - čak 70 posto.

Bakterija E. coli te urinarne infekcije smatraju se najčešćim uzročnikom sepse u hrvatskim bolnicama.