“Manifestira se kao osjećaj bockanja, žarenja, peckanja, hladnoće… Često se tako naziva i smanjen ili pojačan osjet dodira sve do boli. To su simptomi poremećaja površnog senzibiliteta. Nisu specifični za određenu bolest, već se mogu pojaviti u sklopu raznih bolesti, kako perifernog tako i središnjeg živčanog sustava, ali i u sklopu nekih psihičkih poremećaja”, objašnjava prof. dr. Lepić za N1.

Kako bismo procijenili prirodu, podrijetlo i važnost ovih simptoma, važno je utvrditi kada su se i kako pojavili, koliko traju i koji dio tijela zahvaćaju, naglašava liječnica.

Profesor Lepić objašnjava “da se osjetljivi živci (nervi) sastoje od živčanih vlakana koja polaze od receptora u koži i potkožnom tkivu koji registriraju različite modalitete kao što su: bol, dodir, pritisak, vibracije, temperatura.

“Protežu se prema kralježnici, ulaze u leđnu moždinu kroz stražnje korijenove kralježnice i završavaju u osjetljivim živčanim stanicama (neuronima)”, tvrdi ona.

Pojačani osjećaj boli

“Oštećenje osjetljivih živaca i neurona dovodi do poremećaja osjetljivosti koje doživljavamo kao gubitak osjeta, smanjen, promijenjen ili pojačan osjet za bol, dodir, pritisak, toplinu ili hladnoću, što doživljavamo kao bol, trnce, bockanje, mravinjanje, peckanje, žarenje, hladnoću”, objašnjava sugovornica portala N1.

Simptomi poremećaja osjetljivosti:

– trnci, bockanje (osjećaj “igle ili trna”)

– bol
– utrnulost ili slabost u zahvaćenom području
– osjećaj da je zahvaćeno područje “uspavano” ili “nečije tuđe”
– osjećaj žarenja ili svrbeža

– vruća ili hladna koža

Prema riječima profesora, simptomi mogu biti trajni ili povremeni. Obično se ti osjećaji javljaju na zahvaćenom području, ali se mogu i širiti.

Žene češće pate od sindroma karpalnog tunela

Profesorica Lepić dodaje da žene češće obolijevaju od sindroma karpalnog tunela, zbog užeg živčanog kanala.

Tu su i neki drugi faktori:

Pretilost: dodatna težina može vršiti pritisak na živce i diskove lumbalne kralježnice, debljanje i povećanje vode tijekom trudnoće mogu vršiti pritisak na živce
Bolest štitnjače: ovo izlaže osobu riziku od sindroma karpalnog tunela
Dijabetes: dijabetes može uzrokovati oštećenje živaca – polineuropatiju
Reumatoidni artritis: uzrokuje upalu, koja također može oštetiti periferne živce

Dugotrajno ležanje: može uzrokovati kompresiju živaca i povećati rizik od parestezije
Pretjerana aktivnost: ljudi koji obavljaju poslove koji zahtijevaju ponavljajuće pokrete i dizanje utega izloženi su većem riziku od uklještenja živaca i parestezije

“Većina ljudi osjetila je privremeni osjećaj trnaca u ruci ili nozi kada su predugo sjedili prekriženih nogu ili su zaspali s rukom ispod glave. To se događa kada je živac dugotrajno pritisnut. Osjećaj brzo nestaje kada popusti pritisak. Ovakvim smetnjama ne treba pridavati važnost, ali treba voditi računa o tome kako sjedimo ili spavamo. Više pažnje zaslužuju trnci koji traju ili se često ponavljaju u istom dijelu tijela. To može biti simptom ozbiljne neurološke bolesti ili ozljede živca”, ističe profesorica Lepić.

Polineuropatija

“Trnci najčešće zahvaćaju periferne dijelove ekstremiteta – prste, šake i stopala, a tada su najčešće posljedica bolesti perifernih živaca koje nazivamo polineuropatije”, objašnjava prof.

Također, sugovornica N1 navodi kako se polineuropatija najčešće javlja u sklopu dijabetesa, no može se javiti kod kroničnih alkoholičara, nedostatka nekih vitamina, nekih zaraznih bolesti, nekih trovanja ili uzimanja nekih lijekova, u sklopu sistemskih bolesti i nekih tumora.

Dodaje kako se trnci mogu javiti u sklopu stalnog pritiska na periferne živce. Trnci koji zahvaćaju jednu ili obje ruke ili stopala mogu nastati zbog kompresije perifernih živaca u području korijena dlana (u karpalnom tunelu) ili u stopalu (u tarzalnom tunelu).

Trnci koji se javljaju uz bolove u donjem dijelu kralježnice i šire se duž noge do nožnih prstiju, najčešće su posljedica pritiska deformiranog diska koji se nalazi između kralješaka kralježaka (hernija diska) na korijen živca koji izlazi iz kralježnice. Isto se može dogoditi i zbog pritiska na korijen živca u vratnom dijelu kralježnice, kada se javljaju trnci duž ruke.

Isti problem javlja se i u torakalnoj kralježnici kada se trnci šire od kralježnice prema naprijed u segmentu gdje živci izlaze s površine kože. Trnci mogu zahvatiti dio lica ili glave kao rezultat pritiska na određene živce. Slične simptome može izazvati i upala perifernog živca u sklopu herpes zostera“, objašnjava profesorica Lepić.

Profesorica Lepić naglašava da su trnci koji zahvaćaju jednu stranu lica, tijela i ekstremiteta najčešće posljedica oštećenja mozga u sklopu moždanog udara, multiple skleroze, tumora ili upalnog procesa.

Cijeli članak pročitajte ovdje.