Kako se manje od pola oboljelih dijagnosticira , a 80% svih obolijevanja se smatra moguće spriječiti usvajanjem zdravijih životnih navika, Prepoznajte svoj rizik, saznajte svoj odgovor je ovogodišnji slogan posvećen Svjetskom danu šećerne bolesti.

Međunarodni dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog još  od 1991. godine, kada je proglašen  od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije.

Cilj obilježavanja je podizanje razine svijesti o šećernoj bolesti .

U suradnji županijske organizacije Crvenog križa Šibensko-kninske županije, Službe patronaže Doma zdravlja Šibenik, Medicinske škole iz Šibenika  i Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, na 6 mjesta u Županiji biti će organizirana javnozdravstvena akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka 14.11.2023. godine u trajanju od 10 do 12 sati.

LOKACIJE  na kojima se 14.11. 2023. provode akcije su:

Šibenik -kraj zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik Ul. Kralja Zvonimira 1, 22000, Šibenik

Dalmare centar – ispod Cinestara

Skradin                - ispred Uprave grada Skradina

Vodice                 - gradska tržnica

Knin                      -ispred Turističke zajednice grada  Knina

Drniš                    - Poljana Drniš

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab, u Hrvatskoj je u 2022. godini registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću. Kako ranija istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da svega 60% osoba sa dijabetesom  ima dijagnosticiranu šećernu bolest, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj oko 500 tisuća. 
U 2022. su evidentirane 38.554 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću. 
U našoj županiji se godišnje otkriva oko 1000 osoba sa dijabetesom, od čega samo oko 5% dijabetesa tip 1  ( 49 osoba), na čiju pojavnost ne možemo utjecati, a ostatak 
je dijabetes tip 2.
Prema Izvješću HZJZ-a o umrlim osobama u Hrvatskoj 2021. godini, šećerna bolest je četvrti vodeći uzrok smrti.
U našoj županiji u 2022. godini drugi je pojedinačni uzrok smrti za žene, a peti za muškarce.
Prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj u 2022. godini iznosi 12,29%, najveća je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (14,24%), a najmanja u Zadarskoj županiji (10,88%).
U Šibensko-kninskoj županiji je prevalencija šećerne bolesti 12,95% , tj. oko 10000 osoba.
Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.
Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije): pojačano žeđanje učestalo mokrenje pojačana glad umor zamućen vid usporeno cijeljenje rana smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti su prekomjerna tjelesna masa, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje.