Posljednji podaci za Hrvatsku pokazuju da smo na vrhu ljestvice te da godišnje više od 20.000 ljudi umire od srčanih bolesti. Češće se radi o ženama, a najčešće srčane bolesti koje uzrokuju smrt su ishemijska bolest srca te cerebrovaskularna bolest, prenosi N1. 

Iako brojke nisu dobre, trend je smanjenja bolesti srca. Današnji način života nudi neke prednosti po pitanju zdravlja srca i krvnih žila, no također donosi nedostatke poput dugotrajnog sjedenja za računalom i veće razine stresa.

Što su srčane bolesti i kako ih prepoznati?

Srčane bolesti ljudi često opisuju kao nagle, odnosno, rijetko se simptomi prepoznaju na vrijeme. Brojne životne aktivnosti i navike poput pušenja, konzumiranja alkohola, manjak mehanizama za rješavanje stresa, manjak tjelesnih aktivnosti, ali i genetske predispozicije čest su razlog nastanka problema sa srcem.

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava, a prema klasifikaciji tu spadaju:

– kronične reumatske srčane bolesti

– ishemijska ili koronarna bolest srca

– bolesti arterija, arteriola i kapilara

– bolesti vena, limfnih žila i čvorova

– hipertenzitivne bolesti (uzrokovane visokim tlakom)

– cerebrovaskularne bolesti

– plućna bolest srca i bolesti plućne cirkulacije

– akutna reumatska groznica

Srčane bolesti mogu zahvaćati srce, krvožilni sustav, mozak i moždani krvožilni sustav te donje udove.

Uzroci nastanka bolesti srca

Ovo su najčešći uzroci nastanka bolesti srca.

1. Ateroskleroza

Najčešće se u pozadini srčanih bolesti skriva ateroskleroza, najčešća bolest krvnih žila kod koje arterije postaju stanjene i slabije elastične. To može onemogućavati protok krvi te stvaranje zadebljanja u stijenki žila. Žile se zbog ateroskleroze mogu suziti, može nastati tromboza ili začepljenje krvne žile zbog ugruška, aneurizma ili rascjep stijenke arterije te embolija ili zaustavljanje ugruška u plućima.

2. Povišeni krvni tlak

Bolest koja je također čest čimbenik i uzrok nastanka srčanih bolesti je hipertenzija ili povišeni krvni tlak. Nerijetko se naziva tihom ubojicom jer može proći i do deset godina bez konkretnih simptoma opasnih po zdravlje. Hipertenzija je dugotrajna ili kronična bolest trajno povišenog sistoličkog tlaka. Riječ je o vrijednostima iznad 140 / 90 mmHg. U tom slučaju se događa stalan pojačani pritisak krvi kroz suženi prostor arterija koji ih tada može oštetiti, odnosno, slabiti njihove stijenke. Osobe s povišenim krvnim tlakom podložnije su nastanku ateroskleroze i obrnuto.

Kod nekih bolesnika je povišeni krvni tlak povezan uz neki simptom ateroskleroze, no najčešće se radi o nepoznatom uzroku. Osobe s povišenim krvnim tlakom imaju veći rizik od nastanka srčanih bolesti, posebice srčanog udara, zatajenja srca, moždanog udara, sljepoće, oštećenja bubrega i slično.

3. Kolesterol

Važan čimbenik je i razina kolesterola, vrste masnoće koju tijelo koristi za izgradnju staničnog zida te za sintezu hormona. Kolesterol nam je nužan i potreban u organizmu, no postoji i loš kolesterol. Stvara se u jetri te se apsorbira iz masnoća životinjskog porijekla. Putuje kroz krv u jetru i iz jetre. Kada dođe do povećanja razine lošeg kolesterola i triglicerida, može doći do poremećaja ravnoteže masnoća. Osim toga, kolesterol može začepiti arterije, potaknuti oštećenje stijenki arterija i utjecati na stvaranje ugrušaka.

U kombinaciji s aterosklerozom ovo može biti ubojita kombinacija. Kolesterol će imati pojačan utjecaj na srce ako osoba uz to boluje od dijabetesa, pije alkohol, ne kreće se i puši cigarete.

4. Genetika

Genetika i srčane bolesti mogu biti povezane na način da osoba može imati genetske predispozicije za razvijanje stanja koja prethode tim bolestima. To mogu biti dijabetes, visok kolesterol, visok krvni tlak, prekomjerna težina i slično.

Unatoč svim uzrocima, moguće je spriječiti razvijanje kardiovaskularne bolesti.

Simptomi srčanih bolesti

S obzirom na to da svaka srčana bolest ima specifične simptome koji se mogu razlikovati od pacijenta do pacijenta, teško je odrediti koji su generalni simptomi srčanih problema. Međutim, postoje neki pokazatelji u organizmu koji mogu usmjeriti pozornost na zdravlje srca i krvnih žila te ukazati da možda nešto nije u redu s kardiovaskularnim sistemom.

Tako se primjerice kod povišenog krvnog tlaka javljaju simptomi poput:

– glavobolje ujutro na području zatiljka

– krvarenje iz nosa

– jaka vrtoglavica, gubitak svijesti i zujanje u ušima

– osjećaj smetenosti i smanjene koncentracije

– nepravilan srčani ritam

– osjećaj bubnjanja srca u prsima

Srčane bolesti mogu uzrokovati i snažnu bol u prsima (kod srčanog udara ili angine pektoris), bol u lijevoj ruci, otežano disanje i brzo zadihavanje. Bol kod srčane bolesti ne mora biti fokusirana samo na dio oko srca već se može širiti na ramena, vrat, leđa i abdomen. Ponekad se bol kod srčanih bolesti može činiti kao da se radi o problemima s probavom. Stoga mogu uzrokovati hladan znoj, anksioznost, paniku, mučninu i neobjašnjivi umor.

Najčešće srčane bolesti

S obzirom na to da srčane bolesti imaju različite simptome, u nastavku donosimo nekoliko najčešćih bolesti srca koje pogađaju stanovništvo.

1. Srčani udar ili infarkt miokarda

Ova naizgled nagla bolest označuje oštećenje ili odumiranje stanica srčanog mišića. Do srčanog udara dolazi nakon smanjenja ili potpunog prekida dotoka krvi u srčani mišić. Najčešći i glavni uzrok je ateroskleroza ili bolest koronarnih arterija koje opskrbljuju srčani mišić. Može nastati iznenadno ili s postepenom pojavom sve težih simptoma.

Ovo su glavni simptomi srčanog udara:

– bol na području srca i cijelih prsa, muka te varira od blage do nepodnošljive

– osjećaj pečenja na području srca

– osjećaj stezanja i pritiskanja srca koji se ne mijenja s promjenom položaja

– širenje boli u lijevu ruku ili obje ruke

– osjećaj boli u vratu i donjoj čeljusti

– preznojavanje, vrtoglavica, otežano disanje

– manjak zraka

– bljedilo kože

– nesvjestica

– iznenadna srčana smrt

Kod pojave simptoma je nužno odmah se obratiti hitnoj službi i liječnicima. Starije osobe koje već boluju od dijabetesa ili angine pectoris mogu osjetiti smanjene simptome zbog čega je nakon osjećaja nelagode ili boli u prsima potrebno postaviti jasnu dijagnozu. Podaci pokazuju da žene dožive intenzivniji prvi srčani udar od muškaraca te češće dovodi do smrtnog ishoda kod žena.

Liječenje nakon srčanog udara obično zahtijeva ugradnju premosnice, uklanjanje tromba ili ugradnju stenta koronarografijom. Moguće je i kirurško liječenje kod pacijenata kod kojih je rizik postavljanja stentova u žilu prevelik. Nakon toga se pacijentu daje terapija koju obično treba uzimati doživotno.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.