- Ovaj poremećaj razvija se polagano, a njegov klinički učinak je najčešće vidljiv nakon visokog prirasta na tjelesnoj težini. U značajnoj mjeri sve većoj pojavnosti inzulinske rezistencije doprinose loše prehrambene navike i prehrana u kojoj su prekomjerno zastupljeni ugljikohidrati. Najčešća simptomatska manifestacija je pad vrijednosti šećera do kojeg obično dolazi nakon obroka, a najčešće se očituje naglo nastalom slabosti, lupanjem srca, tremorom ruku, nervozom, drhtavicom i izraženim osjećajem gladi – ističe Martina.

Inzulinska rezistencija kombinacija je genetskih čimbenika i načina života, a iako je najčešće povezana s pretilošću, dobro je poznata povezanost inzulina s metabolizmom spolnih hormona. Tako se često javljaju poremećaji menstrualnog ciklusa i otežano ostvarivanje trudnoće, najčešće u sklopu sindroma policističnih jajnika. Inzulinska rezistencija češće se javlja i u poremećajima funkcije štitnjače, poput Hashimotoovog tireoiditisa.

- Inzulinska rezistencija predstavlja poremećaj metabolizma ugljikohidrata, pri čemu dolazi do slabljenja učinka inzulina. Riječ je o hormonu kojemu je glavna uloga olakšano prelaženje šećera iz krvi u ciljana tkiva poput jetre, masnog tkiva i mišića. Time se omogućavaju ključni energetski procesi u svim stanicama ljudskog organizma. Inzulin se iz gušterače otpušta kada razina šećera u krvi raste, primjerice nakon obroka. U početku gušterača luči veću količinu inzulina da bi nadvladala neosjetljivost stanica i održala normalne vrijednosti glikemije u krvi. S vremenom se gušterača 'iscrpi', više nije sposobna lučiti veće količine inzulina i kao posljedica toga dolazi do porasta glikemije u krvi, odnosno do predijabetesa te s vremenom i dijabetesa – pojašnjava Martina.

Ovaj poremećaj predstavlja velik javnozdravstveni problem koji je zajedno s hipertenzijom, povišenim masnoćama u krvi, pretilošću i dijabetesom povezan u jedinstveno stanje koje se naziva metabolički sindrom.

- Promjena životnog stila uz uravnoteženu prehranu sa smanjenim kalorijskim unosom i smanjenim unosom ugljikohidrata te redovito provođenje fizičke aktivnosti zasigurno su temelj liječenja. Naravno, za zadovoljavajući učinak neophodno je određene mjere provoditi dulje vrijeme i prihvatiti ih kao novi stil života, a ne privremenu aktivnost – zaključuje Martina.

Upoznajte se s radom nutricionističkog savjetovališta i potražite savjet tijekom Dana otvorenih vrata koji će se održati u četvrtak, 13. listopada. Broj mjesta je ograničen, stoga se na vrijeme javite na e-mail ili broj 098 683 419 i rezervirajte svoj termin za besplatnu analizu sastava tjelesne mase na dijagnostičkoj vagi uz kratke konzultacije!

Nutricionističko savjetovalište Nutribalans smješteno je u Šibeniku na adresi Stjepana Radića 22. Više informacija pronađite na webu i Instagramu.