U redu je biti potišten, depresivan ili negativan, a pretjerano pozitivno razmišljanje čini nam više štete nego dobra, tvrde stručnjaci.

„Većina ljudi ima dobro znanje o pozitivnim emocijama i kako njima upravljati”, rekla je Dorothee Salchow, predavačica Njemačkog društva za pozitivnu psihologiju (DGPP).

Neki tipovi osobnosti imaju veće predispozicije za depresiju

Ona je navela deset pozitivnih emocija: zadovoljstvo, inspiracija, radost, spokoj, samopouzdanje, ponos, interes za svijet, zahvalnost, ljubav i privrženost.

No, ističe Salchow, negativne emocije često su zanemarene, iako je „važno dopuštati cijeli raspon osjećaja”.

Pri objašnjavanju ona se koristi slikom: „Ako potisnete svoje negativne osjećaje, oni se upute u podrum i tamo rade na svojoj snazi. U nekom trenutku se vrate snažniji”.

Još jedna analogija su negativni osjećaji poput lopte koja je gurnuta ispod vode – u jednom trenutku ona snažno iskoči van. Ako ih pokušate potisnuti stvara se začarani krug u kojoj postaju sve snažniji.

Profesorica Astrid Schuetz sličnog je stava. Ona je voditeljica odjela za psihologiju osobnosti i dijagnostiku na sveučilištu u Bambergu.

„Ako nekome kažete da ne razmišlja o ružičastom slonu, on neće razmišljati ni o čemu drugom”, rekla je. „Isto je s negativnim emocijama”.

Neprestano potiskivanje predstavlja i neprestani stres.

„Kognitivno ste u potpunosti energetski nabijeni. U ekstremnim slučajevima možete mentalno izgorjeti”.

Neugodni osjećaji su veoma važni i iz drugog razloga: „Negativnost je jednostavno dio svega. Ne bismo mogli uživati u pozitivnom ako ne bi bilo kontrasta negativnom”, objašnjava Schuetz.

Negativne emocije su više od od kontrasta lijepome: „One nam daju važne signale da nešto nije u redu”, dodaje profesorica.

Kroz evoluciju čovječanstva osjećaji poput straha, bijesa, tuge i srama štitili su ljude, rekla je Salchow. Sram nas štiti od društvene izopćenosti, strah od opasnosti.

Novi eksperimentalni tretman bi mogao pomoći u borbi s depresijom

Bijes je signal nepravde ili kršenja važnih vrijednosti i znak da se moramo zauzeti za sebe.

„Naš mozak neprestano traži nešto što nije u redu ili čak opasno. To je osiguravalo ljudski opstanak”.

Danas nam ta zaštita više nije toliko potrebna, no negativne emocije i dalje su korisne: one pružaju važne znakove da je nešto bitno pod prijetnjom.

Primjerice, ljutimo se na partnera jer nam je u interesu da naša veza funkcionira. Stoga treba obratiti pozornost i na loš osjećaj, no ne i previše kako nas negativnost ne bi preplavila.

Salchow objašnjava kako puno snažnije percipiramo negativne emocije, zbog čega nam je za emocionalnu ravnotežu potreban omjer jedan na tri – tri pozitivne emocije u odnosu na jednu negativnu.

Slušate savjete s društvenih mreža? Nemojte.

Situacija na mrežama poput Instagrama je potpuno suprotna: sretni ljudi, odlična iskustva, savršeni domovi – korisnici prikazuju samo svoje najbolje strane, a riječ je ipak samo o isječcima njihovih života.

„Društvene mreže djeluju kao pojačalo fenomena poput toksične pozitivnosti”, rekla je Schütz.

Zbog toga je još važnije osigurati dobru ravnotežu negativnog i pozitivnog offline. No kako se to može postići?

Iako taj termin zvuči pomalo otrcano – ‘mindfullness’ pomaže pri radu na svim osjećajima.

„Živite u trenutku, primjećujte: Kako je trenutno?”, objašnjava Schütz.

„Prihvatite svoje osjećaje, čak i negativne, no nemojte se zadržavati na lošim trenucima. I uvijek djelujte prema onim pozitivnima”, zaključuje, prenosi N1.