Korisni savjeti

Promjene koje trebamo donijeti u životu za prevenciju razvoja kardiovaskularnih bolesti

Zdravlje   |   Autor: ŠibenikIN promo   |   06.12.2022 u 13:00

  Promo
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok morbiditeta i mortaliteta, kako u razvijenim zemljama, tako i u Republici Hrvatskoj. Koje sve promjene u načinu života treba uvesti za prevenciju razvoja ovih bolesti objašnjava specijalist kardiologije Kristijan Šipoš kojeg možete i uživo poslušati na radionicama 8., 9. i 10. prosinca u prostorijama Gradske knjižnice Šibenik.

Velika pojavnost kardiovaskularnih bolesti vezana je uz današnji način života i loše životne navike, kao što su pušenje, nepravilna prehrana, pretjerana konzumacija alkohola i tjelesna neaktivnost, koje dovode do pretilosti, povišenog tlaka i povišenih vrijednosti masnoća u krvi.

Na tu, sve aktualniju temu, porazgovarali smo s Kristijanom Šipošem, dr. med. specijalistom internistom, subspecijalistom kardiologije, kojeg ćete moći i uživo poslušati na radionicama u sklopu projekta „Zdrav, zdraviji Šibenik!“, koje će se održati 08., 09. i 10. prosinca u prostorijama Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.

Kristijan Šipoš rođen je 1981. godine u Kneževu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu 2007. godine, a 2014. godine je položio specijalistički ispit i postao specijalist interne medicine dok je u prosincu  2018. postao uži specijalist kardiologije. Trenutno radi u Klinici za kardiovaskularne bolesti Magdalena u Krapinskim Toplicama. Uz internu medicinu i kardiologiju, uže područje rada su mu elektrostimulacija (pacemakeri) i ultrazvučna dijagnostika. Također se u svom radu bavi i liječenjem metaboličkog sindroma.

Koje su najčešće kardiovaskularne bolesti?

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju jednu veliku skupinu bolesti, koja obuhvaća poremećaj strukture i funkcije srca i krvnih žila. U užem smislu, najčešće su među njima 4 skupine bolesti, a to su: koronarna bolest srca, bolesti krvnih žila mozga (cerebrovaskularne bolesti), bolesti perifernih arterija i bolesti aorte. Najveće opterećenje za društvo i zdravstveni sustav, kao vodeći uzrok pobolijevanja, invalidnosti i smrti u svijetu i kod nas, su takozvane aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, u čijoj podlozi je, kao što i samo ime kaže, ateroskleroza. Najčešće među njima su upravo ishemijska (ili koronarna) bolest srca (prvenstveno infarkt miokarda) i cerebrovaskularne bolesti (moždani udar). Više od 4/5 smrti od kardiovaskularnih bolesti otpada na srčani i moždani udar, a više od 1/3 tih smrti događa se preuranjeno (prije 70. godine života). Tako da danas govorimo o globalnoj epidemiji kardiovaskularnih bolesti.

Utječe li način života na kardiovaskularne bolesti i dijabetes melitus?

Odgovor je DA.

Uslijed užurbanog načina života, punog stresa, i produženog očekivanog trajanja života, sve kronične nezarazne bolesti, pa tako i kardiovaskularne bolesti i šećerna bolest, postaju sve učestalije. Sve one imaju složene uzroke i rezultat su složenog međudjelovanja između genetskih i okolišnih čimbenika te osobnih stilova života. Smatra se da se nastanak oko 70 posto svih kardiovaskularnih bolesti može pripisati upravo načinu života i prisutnosti promjenjivih čimbenika rizika. Tako se vjeruje da se većina kardiovaskularnih bolesti te čak do 80 posto njima izazvanih prijevremenih smrti, može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, prekomjerne tjelesne mase, nedovoljne tjelesne aktivnosti i konzumacije alkohola.

U nastanku šećerne bolesti tipa 2 važnu ulogu imaju promjenjivi čimbenici rizika i životni stil te se u većini slučajeva ona može spriječiti. Vjeruje se da se promjenama životnih navika (održavanje normalne tjelesne mase, redovita fizička aktivnost, nepušenje, zdrava i redovita ishrana), šećerna bolest tipa 2 može spriječiti u 9 od 10 osoba (na temelju istraživanja u Americi). Oni koji će ipak razviti šećernu bolest tipa 2, promjenama životnih navika mogli bi odgoditi dob početka bolesti. Promjene životnih navika, odnosno pridržavanje zdravih stilova života, ključni su i u liječenju već oboljelih od šećerne bolesti.

Povećava li stres rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti?

Unazad preko pola stoljeća vjeruje se da psihološki stres povećava rizik kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti i raznih drugih bolesti. Psihološki stres nastaje kada pojedinac shvati da zahtjevi okoline opterećuju ili premašuju njegove psihološke resurse, odnosno sposobnost prilagodbe, ugrožavajući njegovu dobrobit.

Psihološki stres predstavlja manji stupanj rizika od klasičnih rizičnih čimbenika kao što su šećerna bolest, povišen krvni tlak ili pušenje. Akutni stres povećava srčanu frekvenciju i krvni tlak (koji zajedno povećavaju potrebe srčanog mišića za kisikom), može izazvati koronarni vazospazam (grč krvnih žila srca), koji pak smanjuje opskrbu srčanog mišića krvlju a time i kisikom, čime može isprovocirati anginu pektoris ili srčani infarkt. Teški akutni psihološki stres može izazvati disfunkciju srčanog mišića, aritmije i iznenadnu srčanu smrt preko pretjerane aktivacije simpatičnog živčanog sustava. Također, dugoročno, kronični stres, pridonosi nastanku i napredovanju ateroskleroze.

Koja je prevencija kardiovaskularnih bolesti?

Nije moguće izbjeći bolest u potpunosti. Međutim, pojedinac treba učiniti što više može na podizanju vlastite otpornosti i pripremiti tijelo i um za suočavanje s bolešću kada se ona pojavi.

Izbjegavanjem i smanjivanjem nezdravih načina života i svih rizičnih čimbenika (prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti, smanjenje prekomjernog unosa zasićenih masti i soli, smanjenje prekomjerne tjelesne mase...) uz odabir po zdravlje poželjnih ponašanja, nastoji se spriječiti razvoj bolesti. Pravodobnim otkrivanjem prvih znakova bolesti putem probira (screening), sistematskih pregleda, samopregleda i drugih dijagnostičkih postupaka moguće je uspješno intervenirati, odnosno poduzeti odgovarajuće terapijske mjere u svrhu sprečavanja pogoršanja bolesti, razvoja komplikacija i nesposobnosti. Važan dio prevencije kardiovaskularnih bolesti je otkrivanje rizičnih populacijskih skupina, koje imaju povećani rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti.

Koje su najvažnije promjene koje trebamo donijeti u životu?

Pravilna uravnotežena ishrana (uzimanje što više povrća i voća, orašastih plodova, integralnih žitarica, zdravih masnoća i omega-3 masnih kiselina; a smanjenje unosa crvenog i prerađenog mesa, šećera i zaslađenih pića, trans- masti i soli. Uzimanje dovoljno tekućine oko 3,7 litara tekućine dnevno za muškarce te oko 2,7 litara tekućine dnevno za žene.
Redovita tjelesna aktivnost: najmanje 150 minuta umjerene aerobne fizičke aktivnosti ili najmanje 75 minuta intenzivne aerobne fizičke aktivnosti tjedno.
Održavanje zdrave tjelesne mase, definirane kao normalan indeks tjelesne mase (BMI), koji se kreće između 18.5 i 24.9 kg/m2 tjelesne površine.
Nepušenje, odnosno prestanak pušenja.
Umjeren unos alkohola, koji se definira dnevnim unosom 5-15 g alkohola za žene i 5-30 g alkohola u muškaraca (što je oko 340 ml piva, 140 ml vina i oko 42 ml žestokog pića).
Redovito spavanje 6-8 sati dnevno.

Korisno predavanje dr. Šipoša na ovu temu možete poslušati u sklopu projekta „Zdrav, zdraviji, Šibenik!“ 08., 09. i 10. prosinca u prostorijama Gradske knjižnice Juraj Šižgorić održat će se šest edukativnih radionica na temu kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa melitusa.

Termine predavanja možete pogledati na linku.

Broj sudionika je ograničen stoga je obavezna prijava na e-mail info@ucsibenik.hr.

Projekt „Zdrav, zdraviji, Šibenik!“, sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. godine. Nositelj projekta je Grad Šibenik, a partneri na projektu su Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije te Udruga sportsko društvo Spartak. Vrijednost projekta je 301.350,00 kuna, a intenzitet potpore je 100%.

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO