Postoji cijeli niz različitih vrsta glavobolja, no pet je najučestalijih, navodi Ifl Science.

One se mogu podijeliti na primarne glavobolje koje se javljaju same od sebe te sekundarne, koje se javljaju kao simptom neke bolesti ili zdravstvenog stanja, prenosi N1.

Tenzijska glavobolja

Tenzijske glavobolje često se smatraju najčešćim tipom glavobolje i predstavljaju ono na što će većina nas pomisliti kada su u pitanju glavobolje. Karakterizira ju tupa bol, nalik pritisku zbog kojega ćete se možda osjećati kao da imate stegnutu traku oko glave.

Točan uzrok ove vrste glavobolje nije poznat i svatko tko je iskusio tenzijsku glavobolju zna da se one mogu dogoditi pod raznim okolnostima, poput stresa, stiskanja čeljusti ili čak dugotrajnog držanja glave u istom položaju.

Povijesno gledano, znanstvenici su mislili da su tenzijske glavobolje rezultat zatezanja odnosno napetosti mišića u ramenima, vratu i glavi. No, nedavna istraživanja ukazuju kako bi ove glavobolje mogle biti rezultat oslobađanja kemijskih spojeva koji aktiviraju receptore boli u mozgu.

Migrena

Iako je klasificirana kao primarna glavobolja, mnogi ljudi dožive migrenu bez glavobolje.

Kada migrena uključuje simptome glavobolje, riječ o prilično intenzivnoj boli koja uključuje osjećaj pulsiranja koji može trajati i po nekoliko sati.

Unatoč tome što se procjenjuje da više od 10 posto ljudi diljem svijeta pati od migrene, istraživači zapravo ne znaju što ju uzrokuje.

Postoje dobro poznati potencijalni okidači, kao što su određene promjene vremena, određena hrana i nedostatak sna, ali na fiziološkoj razini znanstvenici i dalje nisu sigurni što ju uzrokuje.

Klasterska glavobolja

Premda spadaju u primarne, riječ je o rijetkom obliku glavobolje. No, iako su rijetke, simptomi ove glavobolje su izuzetno snažni. Karakterizira ih iznenadna i jaka bol na jednoj strani glave, često oko oka te su ponekad praćene oticanjem ili spuštanjem kapaka.

Poput tenzijskih glavobolja i migrena, znanstvenici ne znaju sa sigurnošću što ih uzrokuje, ali vjeruje se da razlozi uključuju otpuštanje neurotransmitera i neuropeptida u tri ključne moždane komponente: trigeminovaskularni put, trigeminalno-autonomni refleks i hipotalamus.

Glavobolja usred dehidracije

Riječ je o najčešćem obliku sekundarne glavobolje.

“Dehidracija može uzrokovati glavobolju, te često pogoršava i zdravstvena stanja kao što su primarni poremećaji glavobolje ili druga stanja koja ovise o ravnoteži tekućine”, navodi se u jednom radu iz 2021. godine.

Jedna teorija o odnosu između dehidracije i glavobolja uključuje moždane ovojnice, membranske slojeve koji prekrivaju mozak.

Za razliku od mozga, ti slojevi imaju receptore za bol; teorija kaže da kretanje tekućine iz mozga kao odgovor na dehidraciju stvara napetost na moždanim ovojnicama, aktivirajući receptore boli i izazivajući glavobolju.

Kofeinske glavobolje

Kofein ima promjenjiv odnos s glavoboljama, može ih ublažiti, ali i dovesti do njih, a to ovisi o tome kako konzumacija kofeina utječe na vaše krvne žile u mozgu.

U nekim slučajevima, glavobolje su povezane sa širenjem krvnih žila u mozgu te povećanjem protoka krvi oko organa kao i pritiskom na živce, koji reagiraju slanjem poruka o boli u mozak.

Kofein uzrokuje sužavanje krvnih žila, što može pomoći u ublažavanju glavobolje. S druge strane, ako redovito konzumirate kofein i iznenada prestanete, to može dovesti do širenja krvnih žila, što dovodi do glavobolje.

Kada treba potražiti liječničku pomoć?

Iako većina glavobolja ne bi trebala biti razlog za zabrinutost, postoji posebna okolnost kada treba odmah potražiti liječničku pomoć – kada se glavobolja pojavi iznenada i izuzetno je bolna.

Ovakve glavobolje mogu biti praćene mučninom, povraćanjem i promijenjenim mentalnim stanjem. Ova glavobolja može biti znak da se u mozgu događa nešto što je opasno po život poput pucanja krvnih žila, krvnih ugrušaka ili infekcije.