Ako ste ikada osjećali da ste pod stresom, znate da to uzima danak, i mentalno i fizički. Stres pokreće proizvodnju hormona kortizola koji nas može ostaviti u stalnom stanju pripravnosti.

U odgovarajućim količinama, kortizol regulira skoro svaki sustav u našem tijelu, ako razine ostanu povišene tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

Osim toga, kortizol može oslabiti aktivnost ćelija povezanih s imunološkim sustavom. To smanjuje proizvodnju antitijela i s vremenom može oslabiti imuni odgovor organizma.

Ne postoji čarobna hrana koja će trenutno smanjiti razinu kortizola, ali određene namirnice mogu smanjiti upale u tijelu i pomoći u reguliranju oslobađanja hormona stresa, prenosi N1.

Zeleni čaj
Jedna znanstvena studija je otkrila da sastojak u zelenom čaju može inhibirati enzime koji proizvode kortizol, što može smanjiti razinu hormona stresa.

Crvena paprika, kivi, citrusi i jagode
Sve ove namirnice su bogate vitaminom C, koji igra veliku ulogu u stabilizaciji razine kortizola.

Istraživanja su otkrila da nadbubrežne žlijezde imaju visoku koncentraciju vitamina C, a jedete li ovu hranu, to može blagotvorno utjecati na nadbubrežne žlijezde i održavati razinu kortizola u ravnoteži.

Banane, naranče, dinje, špinat, brokuke, batat i suhe šljive
Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi previše izlučuju kalij, tako da ovi izvori hrane, bogati kalijem, mogu da vratiti te razine i smanjiti neželjene efekte koji dolaze sa stresom.

Kiseli kupus
Lactobacillus reuteri je probiotički mikrob koji se prirodno nalazi u gastrointestinalnom traktu ljudi, ali ga tijekom vremena mnogi izgube zbog uzimanja lijekova ili izloženosti određenim faktorima životne sredine.

Jedan od mnogih efekata Lactobacillus reuteri je utjecanje na mozak da oslobodi oksitocin. To pomaže u smanjenju percipiranog stresa i smanjuje kortizol.

Lactobacillus reuteri možete pronaći u fermentiranoj hrani kao što je kiseli kupus.

Prehrana ima važnu ulogu u upravljanju simptomima stresa, ali je samo jedan dio slagalice. Glavni zadatak u smanjenju stresa je rad na svakodnevnim navikama kako bismo promijenili odgovor tijela na stresore oko nas.

Odvojite trenutak kako biste preispitali svoje misli i emocije u vezi sa stresnim događajem, umjesto da odmah reagirate. To će uključiti parasimpatičan ili umirujući odgovor mozga, umjesto iniciranja impulzivne reakcije.

Odlazak u krevet i buđenje u otprilike isto vrijeme svakog dana, pored osam sati sna, ključno je za smanjenje stresa. To će regulirati ciklus melatonina i kortizola, koji su veoma važni za zdravlje.