Sve naše životne navike uključujući primjerice i vrijeme kad obično odlazimo u krevet, pa do konzumacije alkohola, godinama su se povezivale s gubljenjem pamćenja.

No, promatrajući podatke više od 20.000 starijih osoba tijekom 30 godina, stručnjaci su otkrili da su tri životne navike uvjerljivo nadjačale sve ostale, piše Daily Mail.

Nedostatak hobija, pretilost i sjedeći način života nakon 60. godine bili su najveći pokazatelji tko će razviti probleme s pamćenjem, prenosi Tportal.

Također su otkrili da Amerikanci koji žive na siromašnijem jugu SAD-a imaju veću vjerojatnost da će razviti ovo stanje, čak i nakon što im se popravio životni standard.

Stoga su npr. pletenje, redovite šetnje i umjeren unos kalorija najvažniji faktori za sprječavanje pojave kognitivnih problema, odnosno demencije, stoji u istraživanju.

'Ovaj rad pruža dodatne dokaze o radnjama koje pojedinci mogu poduzeti kako bi slijedili način života koji promiče zdravlje mozga tijekom cijelog životnog vijeka. Ostali životni stil i čimbenici zdravstvenog ponašanja nisu jaki prediktori demencije, poput pušenja, provjere razine kolesterola, cijepljenja protiv gripe i mamografije, redovitih Papa testa i pregleda dojki ili prostate', rekao je Peter Hudomiet, ekonomist koji je vodio studiju.

Znanstvenici sugeriraju kako bi ova studija mogla pomoći ljudima spriječiti pojavu kognitivnih teškoća.

Istraživanje je pokazalo da gotovo 10 posto odraslih starijih od 65 godina može imati demenciju - što predstavlja više od 7 milijuna ljudi. Taj će broj vjerojatno rasti ako se sadašnji trendovi nastave - procjenjuje se da će utjecati na 12 milijuna ljudi do 2040. godine.

Anketa koja je pratila više od 20.000 starijih osoba od 1992., nazvana Studija zdravlja i umirovljenja, postavila je ispitanicima niz pitanja o njihovim svakodnevnim navikama i zdravlju. To je uključivalo i pitanja o hobijima, a neki od najpopularnijih uključivali su šah, igre riječima, vrtlarstvo, održavanje automobila i izradu odjeće.

Koristeći ovu studiju, otkrili su da oni koji su bili pretili, nisu vježbali i nisu imali hobije stariji od 60 godina imaju veću vjerojatnost da će razviti demenciju.

To je bilo vidljivo na temelju geografije - s više odraslih na jugu koji razvijaju demenciju nego u drugim dijelovima zemlje.

Istraživači pak nisu objasnili zašto baš bavljenje hobijima i održavanje tjelesne kondicije može dulje održati ljudski mozak netaknutim.

Treba spomenuti i da ovo nije prva studija koja povezuje tjelovježbu kao ključni način za sprječavanje gubitka pamćenja s godinama. To uključuje energičnu tradicionalnu tjelovježbu poput trčanja, ali neke su studije također otkrile da čak i obavljanje kućanskih poslova može pružiti zaštitnu korist.