Zaslađeni napici: Visoki unos zaslađenih napitaka može povećati rizik od demencije. Sirup s visokim udjelom fruktoze može biti posebno štetan, uzrokujući upale u mozgu i narušavajući sposobnost pamćenja i učenja. Stoga, idući put kad ožednite, umjesto gaziranog pića ili nekog sličnog napitka, radije si skuhajte čaj ili popijte mineralu vodu, piše Večernji

Rafinirani ugljikohidrati: Visoki unos rafiniranih ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom i glikemijskim opterećenjem može negativno utjecati na pamćenje i inteligenciju te povećati rizik od demencije. U to spadaju šećeri i visoko prerađene žitarice poput bijelog brašna. Umjesto takvih proizvoda, prednost dajte cjelovitim žitaricama.

Hrana bogata trans mastima: Trans masti, koje se nalaze u prerađenoj i prženoj hrani, različitim grickalicama i sličnim namirnicama, mogu biti povezane sa slabljenjem pamćenja i povećanjem rizika od Alzheimerove bolesti. Isključivanje trans masti i povećanje unosa nezasićenih masti pokazalo se kao dobra strategija za zdravlje mozga.

Visoko prerađena hrana: Prerađena hrana doprinosi stvaranju viška masnoće oko organa, što je povezano s propadanjem moždanog tkiva. Osim toga, nezdrava zapadnjačka prehrana može povećati šanse za upalu u mozgu te narušiti pamćenje, učenje, plastičnost mozga i krvno-moždanu barijeru.

Aspartam: Aspartam je umjetno sladilo koje se nalazi u mnogim bezalkoholnim pićima i proizvodima bez šećera. Povezuje se s problemima u ponašanju i kognitivnim problemima, iako se općenito smatra sigurnim proizvodom. Stoga idući put kad posegnete za pićem s umjetnim sladilima, razmislite još jednom. Prirodni sokovi ili čaj zdravija su opcija.

Alkohol: Iako umjeren unos alkohola može imati neke pozitivne zdravstvene učinke, pretjerana konzumacija može dovesti do gubitka pamćenja, promjena u ponašanju i poremećaja spavanja. Posebno su rizične skupine tinejdžeri, mladi i trudnice. Čaša vina nakon ručka je u redu, ali nikako nemojte