Prema novoj studiji, kod sudionika koji su slijedili mediteransku prehranu i povećali svoju aerobnu tjelesnu aktivnost uočeno je znatno poboljšanje u sastavu tijela, piše Ordinacija.hr.

Trogodišnja intervencija za smanjenje tjelesne težine koja se temelji na mediteranskoj prehrani smanjene potrošnje energije i tjelesnoj aktivnosti, u usporedbi sa savjetima da se pridržavate mediteranske prehrane bez cilja gubitka tjelesne težine, rezultirala je značajnim poboljšanjima u sastavu tijela u sredovječnih i starijih osoba s kroničnim zdravstvenim stanjima.

Konkretno, otkrili smo da je ova višefaktorska intervencija u načinu života bila učinkovita u smanjenju ukupne tjelesne masnoće i visceralne masnoće, napisali su autori studije.

Višak visceralne masnoće i gubitak mišićne mase, koji se javlja s godinama, povezani su s većim rizikom za širok spektar zdravstvenih ishoda, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2.

Stoga su za dugoročno poboljšanje zdravlja važne učinkovite strategije usmjerene na specifične komponente sastava tijela

Rezultati istraživanja

U studiji je sudjelovao 1521 muškarac i žena u dobi između 55 i 75 godina bez povijesti kardiovaskularnih događaja. Sudionici su bili pretili ili na dobrom putu prema tome, a bili su podijeljeni u dvije grupe.

Oni koji su bili stavljeni u skupinu mediteranske prehrane slijedili su program prehrane i ponašanja koji je uključivao smanjenje unosa kalorija za 30% i ograničavanje konzumacije namirnica poput prerađenog mesa, vrhnja, maslaca, margarina, dodanog šećera, keksa, kruha i rafinirane žitarice.

Ista skupina također je stalno povećavala svoju aerobnu tjelesnu aktivnost, da bi na kraju došli do 45-minutne šetnje. Također su trebali izvoditi vježbe koje su poboljšale njihovu fleksibilnost, snagu i ravnotežu.

Druga skupina dobila je općenite savjete o primjeni mediteranske prehrane bez posebnih zahtjeva za tjelesnom aktivnošću.

Istraživanje je pokazalo da su oni koji su slijedili nižekaloričnu mediteransku dijetu uz tjelovježbu imali značajno smanjenje ukupne tjelesne masne mase, kao i povećanje ukupne nemasne mase. Druga skupina imala je zanemarive promjene.

Utjecaj viška tjelesne masti

Velika količina tjelesne masti može dovesti do raznih zdravstvenih problema, uključujući povećani rizik od smrti od svih uzroka, dijabetesa tipa 2, moždanog udara, visokog krvnog tlaka i koronarne bolesti srca.

Masnoća koja se skladišti oko središnjeg dijela tijela, poznata i kao visceralna masnoća, snažno je povezana s kardiometaboličkim rizikom.

Kada osoba stari, sastav njenog tijela često se mijenja. To može značiti povećanje tjelesne masti i smanjenje nemasne mase i gustoće kostiju.

Lauri Wright, predsjednica američke Akademije za prehranu i dijetetiku koja nije bila uključena u studiju, kaže da ove promjene mogu biti izazovne za očuvanje mišićne mase uz gubitak tjelesne masnoće.

“Ako netko ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretio, nosi i previše masti. No zapravo je sastav težine ono što više ukazuje na zdravstvene rizike. Dakle, kada se netko udebljao, ono što treba skinuti je salo”, rekla je Wright dodajući: “Kako starimo, još je teže očuvati bjelančevine jer prirodnim tijekom lakše gubimo mišićnu masu. A gubitak te mišićne mase povezan je s padovima, prijelomima i smanjenjem funkcionalnih sposobnosti. Slijedeći mediteranski stil života potencijalno si možete pomoći pri očuvanju mišićne mase i zdravije tjelesne kompozicije.”

Pravila mediteranske prehrane su jasna

Mediteranska prehrana naglašava hranu biljnog podrijetla, svježe voće i povrće, cjelovite žitarice, orašaste plodove, mahunarke, ribu i malo nemasnog mesa poput piletine. Dobrodošle su i zdrave masti poput maslinovog ulja.

Prerađena hrana, crveno meso, bijeli kruh, maslac i margarin u mediteranskoj prehrani su ograničeni.

Stručnjaci kažu da ovakav način prehrane ima brojne zdravstvene prednosti.

Protuupalno je i ima dovoljno proteina. Preporučujem! Također, uglavnom se oslanja na neprerađenu hranu što je sjajno, kaže dr. Dana Hunnes, viša klinička dijetetičarka u Medicinskom centru UCLA, koja nije bila uključena u studiju.

Uopće nisam iznenađena njihovim nalazima. Smanjenje unosa kalorija plus tjelesna aktivnost koja promiče nemasnu masu sigurno dovodi do rezultata. Prehrana itekako može utjecati na sastav tijela, jer kada jedemo više kalorija nego što je našem tijelu potrebno za svakodnevno funkcioniranje, višak se pohranjuje kao mast. Ako uz to nismo fizički aktivni, s godinama gubimo mišićnu masu. Dakle, kada se hranimo zdravo, s odgovarajućom količinom kalorija, taložimo manje masti, a možda čak i trošimo svoje zalihe masti. Mišići su također metabolički aktivniji od većine masnog tkiva, poručila je Hunnes.